Prema istraživanju kompanije Bloomberg o zdravstvenoj zaštiti i rizicima, BiH zauzima 34. mjesto među državama svijeta, a od država bivše Jugoslavije jedino je Slovenija bolje rangirana od BiH.
U prvih deset najzdravijih zemalja svrstane su Italija, Australija, Švicarska, Japan, Izrael, Španjolska, Švedska i na desetom mjestu Njemačka.
Agencija Bloomberg, napravila je popis najzdravijih zemalja svijeta te tako od njih 145, Bosna i Hercegovina se našla na visokom 34. mjestu. Prema ovom popisu, najbolje je plasiran Singapur, dok je “najnezdravija” zemlja Svazilend.
Prilikom sastavljanja popisa u obzir su uzimani faktori poput očekivanog trajanja života, najčešći uzroci smrti, postotak stanovištva koje puši, broj ljudi s povišenim kolesterolom i postotak vakciniranog stanovništva.
Od zemalja iz regije samo Slovenija je bolje plasirana te se nalazi na 25 mjestu. Srbija je prema spomenutim kriterijima na sredini popisa, 74., a daleko bolje plasirane su druge zemlje iz regije. Hrvatska se nalazi na 36., a Makedonija 43. mjestu, prenosi Dnevnik.ba
U prvih deset najzdravijih zemalja svrstane su Italija, Australija, Švicarska, Japan, Izrael, Španjolska, Nizozemska, Švedska i na desetom mjestu Njemačka.
Bloomberg je bilježio bodove za opće zdravlje i zdravstvene rizike za narode koji broje barem milijun stanovnika. Oni su zatim od bodova dobijenih za opšte zdravlje stanovništva oduzimali broj bodova vezan za rizike.
Prilikom obračunavanja bodova za opšte zdravlje u obzir su uzeti očekivano trajanje života, računa se u godini rođenja i smrtnost novorođenčadi, najčešći uzroci smrti, zarazne i nezarazne bolesti i opovrede zadobijene tokom rata, stopa smrtnosti tri starosne grupe: mlađih od 14, između 15 i 64 godine i starijih od 65 godina.
Potom je uzeto u obzir očekivano trajanje života od 65. godine i smrtnost starijih od 65 godina, dok su u faktore rizika ubrojani postotak stanovništva stariji od 15 godina koji puši bilo koji oblik duvana, konzumacija alkohola među populacijom starijom od 20 godina, broj gojaznih među starijima od 20 godina, nedostatak fizičke aktivnosti, manje od 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti pet puta sedmično.
Vodilo se računa i o broju stanovnika s povećanim holesterolom, broju stanovnika s povećanim krvnim pritiskom, populacija s povećanom glukozom u krvi ili koja koristi ljekove za povišenu glukozu, broj zaraženih HIV-om, zagađenje, sigurnost vode i broj cijepljene jednogodišnje djece. (Buka.com)
