Baš zbog svoje posebnosti, ali i važnosti za nacionalni identitet ove zajednice koja se kroz istoriju pokušavala oteti iz španskih ruku, baskijski je znao doći na udar vlasti.

Kada biste rekli da se u Španiji govori španskim jezikom, ne biste pogriješili. Ili kad biste rekli da se u Francuskoj govori francuskim. No, kada biste to isto rekli u Baskiji, autonomnoj zajednici koja se prostire na području Španije i Francuske, pogledali bi vas poprijeko i možda čak i sočno opsovali na jeziku za kojeg biste shvatili – da uopšte nije španski ni francuski.

Za početak, objasnimo gdje se tačno nalazi Baskija. Riječ je o europskoj regiji koja leži podijeljena između Španije i Francuske, prenosi punkufer.hr.

Premda Baskijci znaju španski (tj. francuski) i on jest jedan od dva službena jezika ove pokrajine u Španiji, tu je i tzv. euskara, baskijski jezik kojim govori polovica stanovništva i koji se smatra unikatnim u Evropi. Naime, on ne potiče iz latinskog. Štaviše, nema veze s nijednim drugim jezikom na svijetu, pa su njegovi korijeni u tom smislu pomalo misteriozni.

Baš zbog svoje posebnosti, ali i važnosti za nacionalni identitet ove zajednice koja se kroz istoriju pokušavala oteti iz španskih ruku, baskijski je znao doći na udar vlasti.

Tako je za vrijeme diktature Francisca Franca od 1936. do 1975. godine baskijski jezik potisnut iz upotrebe u školama i medijima, a čak se insistiralo na prepravljanju nadgrobnih ploča i zabrani „baskijskih“ imena za djecu jer je sve to upućivalo na baskijski separatizam.

Baskijski jezik smatra se i jednim od najstarijih evropskih jezika – vjeruje se kako je star više od 12 000 godina. Njegovo ime spominje se još u rimskom razdoblju, zajedno s nekim riječima koje su slične današnjem, modernom baskijskom govoru.

Danas je priznat kao službeni jezik Baskije u Španiji. No, Baskija se proteže i na dio Francuske, gdje njihov jezik ne uživa takav status iako se koristi na dvojezičnim oznakama.

Euskara ima neke elemente koji su slični ostalim jezicima, no prilično je „svoj“. Poželite li reći doviđenja, reći ćete „agur“. Hvala je „eskerrik asko“, prijatno je „on egin“, kako ste je „zer moduz?“, da je „bai“, a ne je „ez“. A možda najkorisniji izrazi bit će „Ez dut ulertzen“ (Ne razumijem) i „Ez dakit euskaraz“ (Ne govorim baskijski). (Tuzlanski.ba)