U vrijeme sovjetske krize kad su trgovine u velikim gradovima zjapile prazne, police u Kronštatu nudile su sve što je stanovnicima bilo potrebno. No s njega je teško bilo otići, baš kao i doći na njega….

Krunski grad ili Kronštat grad je i ratna luka na otoku Kotlinu u istočnom dijelu Finskoga zaljeva, pred ulazom u Sankt-Peterburg. Temelji umjetnog otoka postavljeni su tokom zime; Rusi su drvene kućice postavili na ledu koji je prekrivao zaljev, a zatim su ih napunili teškim kamenjem kako bi potonule na dno. Temelji umjetnog otoka poslužili su za izgradnju prve građevine.

Tvrđava Car Aleksandar I., kao i sam otok koji je nastao „usred ničega“ bili su pravo iznenađenje švedskim moreplovcima. Iz luke u Kronštatu isplovio je prvi ruski parobrod, prvi ledolomac na svijetu i prvi ruski moreplovac koji je oplovio svijet Ivan Kruzenštern, zbog čega se i naziva kolijevkom Ruske ratne mornarice.

Većinu stanovništva činili su mornari i vojnici koji su se često opraštali od svojeg doma kako bi zaplovili u još neotkrivene vode na uzbudljivim ekspedicijama.

U vrijeme sovjetske krize kad su trgovine u velikim gradovima zjapile prazne, police u Kronštatu nudile su sve što je stanovnicima bilo potrebno. No s njega je bilo teško otići, baš kao i doći na njega. Tamo su se razvijala i testirala nova oružja te obavljali vojni i medicinski eksperimenti. Brojni su stručnjaci dovedeni protiv vlastite volje, a neki od njih pokušali su i pobjeći.

To im nije polazilo za rukom zbog čuvara koji su ih držali na oku ili nišanu te zbog vodene, odnosno ledene izolacije. Danas je Kotlin povezan s kopnom prometnicom, kao i tunelom pod Finskim zaljevom, ali prije se otoku moglo pristupiti isključivo morskim putem.

Naučnici u Kronštatu uspjeli su napraviti cjepivo protiv kuge i spasiti hiljade života. Eksperimente su radili na životinjama, koje su tamo i spaljivali. Brojna istraživanja radila su se u potpunoj tajnosti, poput radijacije kojoj su bile podvrgnute životinje, o kojima su svjedočili tadašnji stanovnici Kotlina. (Punkufer.hr)