Prema novom istraživanju koja proučava temelje jezika u dojenčadi pokazano je da će bebe stare samo nekoliko mjeseci naučiti više iz dječjih pjesmica i drugih priča uz rimu i ritam.

To je zato što njihovi mozgovi prvo nauče obraditi ritam govora, što im pomaže da počnu razlikovati riječi, mnogo prije nego što mogu razlikovati različite zvukove koji sačinjavaju riječi, što se čini da počinje s otprilike sedam mjeseci.

Istraživanje je koristilo snimanje mozga za testiranje mladih beba, te reakcije na ritmičke informacije (naglašavanje različitih slogova i varijacija u tonu) u usporedbi s fonetskim informacijama (najmanji zvučni elementi govora, poput zvukova “pa” naspram “ba”), piše Science Alert.

Istraživanje

Prema timu istraživača sa Univerziteta Cambridge u Velikoj Britaniji i Univerziteta Dublin u Irskoj, skeniranje mozga pokazalo je da novorođenčad nije spremna u potpunosti obraditi fonetske informacije za prvih nekoliko mjeseci njihovih života, prenosi Tuzlanski.ba.

“Naše istraživanje pokazuje da se pojedinačni zvukovi govora ne obrađuju pouzdano sve do otprilike sedmog mjeseca, iako većina dojenčadi može prepoznati poznate riječi poput “flašica” do ove tačke,” kaže neuronaučnik Usha Goswami sa Univerziteta Cambridge.

“Od tada se pojedinačni glasovi govora još uvijek dodaju vrlo sporo, presporo da bi činili osnovu jezika,” objašnjavaju stručnjaci.

Uzorci moždane aktivnosti zabilježeni su u skupini od 50 beba starih četiri, sedam i jedanaest mjeseci. Bebe u gledale video učiteljice u osnovnoj školi kako pjeva pjesmice. Prilagođeni algoritam je zatim korišten za analizu moždanih valova kako bi se vidjelo kako se ti zvukovi tumače.

Očitanja moždane aktivnosti uspoređena su sa sličnim snimkama odraslih kako bi se vidjelo kako napreduje razumijevanje jezika. Istraživači su otkrili da se fonetsko kodiranje pojavilo postupno, počevši od labijalnih glasova (poput glasa “b” u riječi  beba) i nazalnih zvukova (poput glasa “m” u riječi mama).

Učenje jezika počinje ritmom

Međutim, tim je uočio dosljednije reakcije na obrazac dječjih pjesmica, poput melodije, te porasta i pada tona, kod beba mlađih od sedam mjeseci. Zajedno s rezultatima sestrinskog istraživanja, ovo sugeriše da učenje jezika počinje ritmom.

“Dojenčad može koristiti ritmičke informacije poput skele ili kostura za dodavanje fonetskih informacija,” kaže Goswami.

“Na primjer, mogli bi naučiti da je obrazac ritma engleskih riječi tipično jak-slab, kao u riječima “tata” ili “mama”, s naglaskom na prvom slogu. Oni mogu koristiti ovaj uzorak ritma da pogode gdje jedna riječ završava, a druga počinje kada slušaju prirodni govor,” ističu naučnici.

Do sada je opći konsenzus bio da jezik učimo fonetski, sastavljajući građevne slogove kako bismo oblikovali riječi, a zatim rečenice, a onda dalje tekst. Ali to ne objašnjava u potpunosti neke varijacije u razvoju jezika.

Ovo istraživanje podupire ideju da je ritam još važniji od fonetike u razvoju govora, a poseban ritam s jakim slogom otprilike dva puta u sekundi, nešto je što imaju zajedničko svi jezici širom svijeta.

“Roditelji bi trebali razgovarati i pjevati svojim bebama što je više moguće ili koristiti govor usmjeren prema dojenčadi, poput dječjih pjesmica, jer će to uticati na jezični ishod,” kaže Goswami.

Istraživanje je objavljeno u Nature Communications.