Četvrtak, 2. Maja 2024.
Tuzlanski.ba logo

Američki naučnici u laboratoriju uzgojili pulsirajuće ljudsko srce

Preuzmite sliku

Naučnici su u laboratoriju uzgojili pulsirajuće ljudsko srce u punoj veličini, ali do potpune funkcionalnosti koja će omogućiti transplantaciju još je daleko.

Tkivni inženjering ili kultiviranje organa u laboratoriju u posljednjih nekoliko godina ubrzano se širi. Stručnjaci u bijelom proizvode sve od ljudskih penisa do manjih verzija mozga, jetre, ali i nekih lakših organa, kao što su mjehur i vagina, te ih uspješno ugrađuju u ljude.

Srce, neumorni mišić koji kuca stalno od 22 dana nakon začeća do smrti, jedan je od zahtjevnijih izazova. To je prilično složena struktura koju naučnici sami ne znaju sataviti. Budući da na transplantaciju srca čeka puno ljudi, a gotovo trećina smrtnih slučajeva povezana je s krvožilnim sistemom, laboratorijska “proizvodnja” cijelog i potpuno funkcionalnog srca je među najželjenijim ciljevima nauke.

Naučnici su do sada uspjeli uzgojiti dijelove srca, tkiva i manje verzije tog organa – sa značajnim nedostacima.

Važan korak naprijed napravili su u američkoj Općoj bolnici u Massachusettsu. Sa matičnim stanicama su uzgojili pulsirajuće ljudsko srce u prirodnoj veličini, napisali su u saopćenju. I u ovom slučaju to je posebno važno – to je učinjeno tako da u tijelu hipotetskog primatelja u načelu ne bi trebalo doći do imunološkog odgovora, a što prijeti odbacivanju.

Postignuće je opisano u naučnom časopisu Circulation Research.

U sastavljanju funkcionalnog srčanog tkiva se suočavamo s nekim teškim izazovima. Između ostalog, potrebno je osigurati okvir koji omogućuje sve funkcije srca, moramo imati dovoljno srčanih stanica i osigurati povoljne uvjete koji omogućuju da stanice rastu i prerastu u zrelo tkivo“, rekao je Jacques Guyette iz bolničkog Centra regenerativne medicine.

“Nacrt” organa u Massachusettsu su pronašli u prirodi, postupkom, koji je poznat već nekoliko godina, ali s obzirom na okolnosti nije previše rasprostranjen. Laboratorijska srca su u stvari napravili na temelju stvarnih srca. Sedamdeset tri su dobili od donatora organa. Presađivanja su neprikladna jer su bivši vlasnici – donatori – žrtve ili srčanog udara ili zatajenja mozga. Donirana srca su prošla rastaničavanje (eng. Decellularization). Naučnici su ih dalje prali deterdžentom, koji je uklonio gotovo sve srčane stanice.

Ostao je samo jedan proteinski okvir, uglavnom sastavljen od kolagena, koji je – prema naučnoj publikaciji – dobro očuvan izvorni oblik srca i krvožilnog sistema.

Regeneracija cijelog srca je dugoročni cilj udaljen nekoliko godina. Zbog toga se sada usredotočujemo na stvaranje funkcionalnih miokardnih “zakrpa” koje bi mogle zamijeniti oštećena srčana tkiva kod slučajeva srčanih udara ili otkazanja, kazali su naučnici Massachusettsa.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje