Tokom istraživanja osmišljen je niz scenarija kojima su se pokušale identifikovati buduće prijetnje. Radi se o scenarijima koji pokrivaju različita područja – od onih na koje smo već navikli (podaci) do onih koji su se nedavno pojavili (blockchain i deepfakes).
Kibernetička sigurnost postaje sve važnija komponenta digitalnih života. I dok smo prije kibernetičku sigurnost povezivali s virusima i neželjenim programima na računarima, danas su te prijetnje puno sofisticiranije i opasnije.
ENISA, agencija Evropske unije zadužena za kibernetičku sigurnost redovito prati razvoj kibernetičkih prijetnji u svijetu i izdaje preporuke za jačanje kibernetičke sigurnosti. Tako su i objavili svoja predviđanja o najvećim kibernetičkim prijetnjama koje možemo očekivati do 2030. godine.
Da su tome pristupili veoma ozbiljno najbolje govori podatak kako je istraživanje trajalo čak osam mjeseci tokom kojih su korištene tehnike predviđanja temeljene na analizi brojnih čimbenika (političkih, ekonomskih, društvenih i tehnoloških), a korištena je i studija ENISE Threat Landscape: Volatile Geopolitics Shake the Trends of the 2022 Cybersecurity Threat Landscape koja je obuhvatila podatke o hakerima koje sponzorira država, različitim kibernetičkim kriminalcima, hakerima i hakivistima. Pri tome je posebna pozornost posvećena namjernim prijetnjama.
Tokom istraživanja osmišljen je niz scenarija kojima su se pokušale identificirati buduće prijetnje. Radi se o scenarijima koji pokrivaju različita područja – od onih na koje smo već navikli (podaci) do onih koji su se nedavno pojavili (blockchain i deepfakes).
U konačnici objavljena je lista deset najvećih prijetnjih kibernetičkoj sigurnosti.
– Ovisnost o softveru mogla bi kompromitirati lance opskrbe
– Kampanje dezinformiranja
– Gubitak privatnosti odnosno porast digitalnog nadzora
– Iskorištavanje zastarjelih i neodržavanih sustava
– Ciljani napadi
– Ugrožavanje svemirske infrastruksture i objekata (od satelita do svemirskih postaja)
– Napredne hibridne prijetnje
– Nedostatak dovoljno educiranih osoba koje se mogu nositi s kibernetičkim prijetnjama
– Ciljanje prekograničnih pružatelja telekomunikacijskih usluga
– Korištenje umjetne inteligencije za razvoj novih zlonamjernih programa i razvoj sofisticiranijih napada
Ublažavanje budućih rizika ne može se odgoditi niti izbjeći. Zato je svaki uvid u budućnost naš najbolji plan osiguranja. Kao što izreka kaže: “bolje spriječiti nego liječiti”. Naša je odgovornost da poduzmemo sve moguće mjere kako bismo osigurali što veću otpornost tokom godina, istaknuo je izvršni direktor ENISA-e, Juhan Lepassaar. (Zimo.hr)
