Nakon dvije decenije postojanja Facebook gubi na popularnosti, što dovodi do pitanja hoće li u narednim godinama postati okupljalište ‘starijih i penzionera’.

Zamisliti svijet bez Facebooka za većinu ljudi mlađih od 60 godina iz zemalja koje imaju koliko-toliko rasprostranjeno korištenje interneta, gotovo je nemoguće.

Nekadašnji studentski projekt, koji je ovih dana napunio pune dvije decenije od kako ga je Mark Zuckberg praktično iz sobe u studentskom domu pokrenuo kako bi uvezao kolege iz kampusa, postao je sastavni dio modernog života. Platformu koristi više od tri milijarde ljudi svakog mjeseca za komunikaciju, informiranje, reklamiranje, kupovinu i prodaju… što opet kompaniji Meta, krovnoj kući koja “upravlja” Facebookom, donosi milijarde dolara.

Nema sumnje da je ova mreža doslovno dio “digitalnog krajolika”, posebno za generacije rođene kasnih ‘70-ih, ‘80-ih, ‘90-ih, pa čak i dijelom ovog milenija.

Iako nije prva društvena mreža koja se pojavila, Facebook je bez sumnje najveća takva platforma u pravom smislu i predstavlja mjerilo uspjeha za sve koji ga žele skinuti s trona.

Mnogi su tokom proteklih 20 godina najavljivani kao “ubice” ove društvene mreže, ali “čedo” Marka Zuckberga i dalje svakog dana koristi više od dvije milijardi korisnika. Kada se uzme u obzir da ni “svemogući” Google nije uspio pobijediti Facebook vlastitom društvenom mrežom Google+, koja je u konačnici i ugašena, govori koliko vjernu bazu ima ta platforma.

Ono što je, također, vidljivo jeste da ta platforma bilježi i usporavanja rasta korisničke baze, što nikada nije dobra vijest za neku kompaniju. Kako se čini, nakon dvije decenije stvari se mijenjaju, a “krivi” su mladi koji ne žele imati “posla” sa svojom rodbinom na internetu.

Na internetu s rodbinom

Sve više izvještaja i anketa govori da mlađe generacije, tinejdžeri i mlađi adolescenti, ne žele koristiti društvenu mrežu koju redovno koriste njihove majke, očevi, tetke, ujaci, ali i bake, nane, djedovi…

Jedan od njih je i 19-godišnji Sarajlija Emir Ramić koji kaže da uopće nema profil na toj društvenoj mreži. Glavni razlog je, kako kaže, što “nije cool” i što mu gotovo sva porodica koristi tu platformu.

“Mislim da bih propao u zemlju kada bih bio prijatelj sa svojom mamom ili tetkom na ovoj društvenoj mreži, pa da mi komentarišu ispod fotki s djevojkom ili prijateljima. Dovoljno je što se crvenim kada nam gosti dođu, kad mi počnu dijeliti komplimente. Mogu samo zamisliti šta bi tek bilo da cijeli svijet vidi njihove komentare. A da pravim profil pod lažnim imenom, to mi baš i nema smisla”.

Zbog sličnih stavova mnogi predviđaju da bi Facebook u narednim godinama ili barem decenijama mogao postati okupljalište “starijih i penzionera”, što bi posljedično dovelo do njegovog gašenja jer će korisnička baza doslovno umrijeti. Čak i istraživanja među korisnicima potkrepljuju takva mišljenja.

Korištenje mreža

Urednica Netokracije Mia Biberović navodi da je 20 godina za jednu društvenu mrežu zaista impozantan vijek. Iako se Facebook, kako dodaje, od samih početaka bitno promijenio i posljednjih se godina može vidjeti usporavanje rasta, rast i dalje postoji, ali i upotreba usluge, piše Al Jazeera Balkans.

Prema posljednjim podacima u koje je imala uvid, 67 posto osoba iz SAD-a koje su bile uključene u studiju Pew Research Centra, a imaju između 18 i 29 godina, u 2023. koristile su Facebook, što znači da i mlađe generacije, ipak, koriste tu društvenu mrežu u značajnom broju.

Poređenja radi, najpopularnija platforma bila je YouTube (njega je koristilo 93 posto ispitanika), potom slijedi Instagram sa 78 posto (u vlasništvu Mete, kao što je to i Facebook); 65 posto ispitanika je koristilo Snapchat, dok je 62 posto koristilo TikTok.

Ako se posmatra starija generacija, osobe od 30 do 49 godina, Facebook nije na trećem, nego na drugom mjestu, pa je redoslijed ovakav: YouTube 92 posto, Facebook 72 posto, Instagram 59 posto, LinkedIn i Pinterest 40 posto, a tek onda dolazi TikTok, 39 posto, navodi urednica Netokracije.

No, prema prometu koji ide prema platformama, u januaru 2024. godine Facebook je bio na drugom mjestu, nakon YouTubea, a slijede Twitter, Instagram, Reddit pa TikTok.

“Samim time, vidi se da starije generacije, ipak, više koriste Facebook, a primjećuje se silazni trend što su generacije mlađe i to je ono glavno što koči daljnji rast uporabe te društvene mreže. Ako ne nađe način da se približi mlađima, Facebook će polako početi odumirati, iako ima još godina ispred sebe”, smatra Biberović.

Glavni adut

S druge strane, mladi su veliki korisnici Facebookovih sestrinskih platformi, Instagrama i WhatsAppa, a polako i Threadsa. Samim tim je pitanje može li kompanija Meta i dalje ostati gigant kakav jeste na osnovu ovih drugih platformi, čak i ako Facebook ostane bez velikog broja korisnika.

Glavni adut za kompaniju je, bez sumnje Instagram, kaže urednica Netokracije, koji bilježi značajne rezultate i jedna je od najboljih akvizicija koju je Facebook, odnosno Meta, mogao napraviti.

No, pitanje je – šta je iduće?

Meta je nakon Facebooka uspjeh imala samo akvizicijama, odnosno kupovinom Instagrama i WhatsAppa, dodaje.

Sve što je izašlo iz njihove “kuhinje” nije se proslavilo – postoji niz aplikacija i proizvoda koji nisu zaživjeli, a sve je i teže inovirati što si “veći”, što zbog gubitka načina razmišljanja i rada poput startupa, što zbog regulacija, pojašnjava Biberović.

Kako kaže, Meta je mnogo ulagala u metaverse i virtualnu realnost, što se za sada nije pokazalo dobrom investicijom.

“Možda u se to u budućnosti promijeni.”

No, pitanje na koje ćemo u narednim godinama dobiti odgovor jeste – znači li ovaj gubitak interesa mlađih generacija da bi se jednog dana, ipak, mogao pojaviti neki stvarni “ubica” Facebooka, odnosno uspješna alternativa toj platformi, kojeg su mnogi najavljivali, ali nikada to nisu ostvarili.

Kako kaže Biberović, TikTok se često spominje kao “ubica” Facebooka, ali prema brojkama koje vidimo, to još nije ni blizu.

“No, on još bilježi trend ubrzanog rasta, za razliku od Facebooka, samo moramo vidjeti koliki taj rast može biti. Naime, forma kratkih vertikalnih videa, koje promovira TikTok, nije oblik sadržaja koji svima odgovara, dok je Facebook u formatima daleko raznolikiji, tako da tu svakako postoji ograničenje”.

Budućnost Facebooka

No, dodaje, TikTok se u posljednje vrijeme okreće dužim formatima sadržaja, čak i horizontalnim, pa ćemo vidjeti kamo to ide.

Ili, kako kaže Edin Ramić, koji ne koristi Facebook jer ne želi biti na istom “online mjestu” sa starijim članovima porodice, vrlo vjerovatno je da njegova djeca neće htjeti biti na Instagramu, TikToku ili šta bude njegova svakodnevna “internet ovisnost” u narednim decenijama.

Osim što mladi gube interes za Facebook, ta društvena mreža je proteklih godina bila u središtu niza skandala, poput onog sa Cambridge Analyticom, kad je otkriveno da je ta kompanija koristila podatke najveće društvene platforme u okviru političke kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama, što je dovelo do brojnih tužbi i novčanih kazni. I to, zasigurno, njenu budućnost ne čini svjetlijom.

Dodatna svjedočenja zviždača da Facebook, odnosno Meta, stavljaju profit ispred sigurnosti svojih korisnika, uz brojne optužbe za namjerno izazivanje ovisničkog ponašanja među mladima, dodatno kaljaju imidž te društvene mreže i dovode u pitanje njenu dugoročnu održivost.

Iako niko zasigurno ne može previdjeti šta će se desiti u budućnosti, nema sumnje da “svijet bez Facebooka” neće biti isti.