Iako je 29. juna 2022. godine izmjeren najkraći dan u posljednjih 50 godina, Zemlja zapravo usporava svoju rotaciju.

Naučnici su se našli pred neobičnom zagonetkom. Atomski sat u kombinaciji s preciznim astronomskim mjerenjima otkrili su kako dani na Zemlji postaju sve – dulji.

Iako bi neko mogao reći da je to dobrodošla promjena, naučnici upozoravaju kako takva odstupanja mogu uvelike uticati ne samo na naše mjerenje vremena već i na brojne moderne tehnologije koje su neizostavan dio naših života. Primjerice, GPS.

Istražujući o čemu je riječ, naučnici su utvrdili da se od 2020. godine rotacija Zemlje oko njene osi polako ali sigurno usporava, što rezultira dužim danima. I iako na našim satovima i dalje piše da dan traje 24 sata, tačno trajanje rotacije ipak varira.

Tokom historije, Zemljina rotacija je usporavala i ubrzavala zbog uticaja Mjeseca. Prije nekoliko milijardi godina, tvrde naučnici, dan na Zemlji trajao je samo oko 19 sati. S druge strane, posljednjih 20 hiljada godina, Zemljina rotacija se ubrzala. Na to koliko se brzo Zemlja okreće utiče cijeli niz pojava – od potresa (poput onog magnitude 8,9 stepeni koji je 2011. godine pogodio Japan, a koji je ubrzao rotaciju Zemlje za 1,8 mikrosekundi), vulkana na dalje. Čak i klimatske promjene te ekstremni vremenski uslovi mogu uticati na rotaciju Zemlje.

Uprkos tome što je 29. juna 2022. godine izmjeren najkraći dan u posljednjih 50 godina, naučnici su i dalje zbunjeni zašto se dugotrajna putanja iz ubrzane prebacila u produženu.

Neki nagađaju da su za takvu promjenu odgovorne promjene u atmosferi koje su rezultirale ekstremnim vremenskim pojavama, no takve su pojave bilježene i tokom historije. Nagađa se čak i da je za trenutnu situaciju odgovoran fenomen koji se naziva “Chandlerovo ljuljanje”, a koji označava malo dostupanje rotacijske osi tokom perioda od oko 430 dana.

I šta to onda tačno znači za obične Zemljane? Za sad – ništa. Naučnici će i dalje pratiti šta se događa i ako se usporavanje nastavi, možda će morati ubaciti “negativnu prijestupnu sekundu”, odnosno oduzeti jednu sekundu u danu. To bi ujedno bilo prvi put da se tako nešto događa otkako se vrijeme mjeri precizno i moglo bi dovesti do cijelog niza problema. Primjera radi s internetom koji se oslanja na tačno vrijeme za razmjenu podataka.

Stoga, dok se to ne dogodi ili Zemlja opet ubrza, uživajte u činjenici da je svaki dan na Zemlji nekoliko milisekundi duži nego što ste do sad mislili. (Zimo.hr)