Iako energetski efikasne i pametne zgrade dominiraju naslovima, u zemljama poput Japana gdje su zemljotresi gotovo svakodnevna pojava, ovi faktori dolaze na nivo „lijepo je imati“, jer se ispred njih nalazi vrlo bitan faktor strukturne stabilnosti, piše m-kvadrat.ba.
Nije tajna da su temelji zgrada od kritične važnosti za njihovu otpornost, a uz sve češće zemljotrese i prirodne nepogode, potreba za otpornim zgradama je u stalnom porastu.
Blizina Japana Pacifičkom vatrenom prstenu i njegovim seizmičkim aktivnostima doprinijela je striktnim kodovima i zakonima za gradnju nebodera i tornjeva u zemlji. Zahvaljujući fleksibilnim materijalima koji mogu apsorbirati šok i utjecaje, arhitektura i inženjerstvo koje vidimo u Japanu nalazi se među najotpornijim na svijetu. Stare zgrade također prolaze proces osiguravanja i ugradnje sistema za otpornost na zemljotrese. Pogledajte ispod 5 načina i primjera kako to oni rade.
Mori toranj
Mori toranj od 54 sprata dio je Roppongi Hills kompleksa u Tokiju. Njegova karakteristika otpornosti na zemljotres uključuje ojačane čelične cijevi i tehnologiju koja apsorbira pokret pod nazivom uljni amortizeri. Amortizeri su poluaktivni i sastoje se od 192 apsorbera šoka koji su napunjeni gustim uljem. Kad se zgrada trese u toku zemljotresa, amortizeri protu-balansiraju podrhtavanje tako što se ulje slijeva u suprotnom smjeru i smanjuje podrhtavanje.
Tokyo Skytree
Tokyo Skytree je televizijski i radiotransmiter i osmatračnica koja se nalazi u Sumidi, Tokiju. Završen 2012. godine, toranj je visok 633 metra, a njegov je dizajn inspirisan korijenskim sistemom ogromnog drveta. Ima ‘bazu’ poput tronošca i središnji stub povezan fleksibilnim uljnim amortizerima do prvih 125 metara. Stub u sredini služi kao protu-težina koja omogućava vanjskom okviru da vibrira u toku zemljotresa, dok amortizerski sistem održava centar gravitacije tornja blizu dna. Temelji su također napravljeni da budu otporni na zemljotrese, sa četiri klastera ograđenih šipova i betonskih čvorova od armiranog čelika koji dosežu 50 metara ispod zemlje da bi tornju dali čvrstu osnovu.
Ark Hills Sengokuyama
Ova zgrada ‘miješanih’ funkcija u Tokyu koristi isti metoda amortizera. Čelične ploče su ugrađene u praznine između svakog sprata. Te ploče su zakačene za gornji zid praznina u zidu, dok je donji zid opremljen uljnim amortizerima. U toku zemljotresa, ploče se kreću kroz uljne amortizere, što stvara silu otpornosti seizmičkim aktivnostima.
Fa-bo
Smješten u Noma Citiyu, fa-bo je uredska i laboratorijska zgrada Komatsu Seirena, japanske tekstilne firme. Zgrada s tri sprata ima omotač poput zavjese, koja se sastoji od 1.031 pletene šipke od karbonskih vlakana, koje se prostiru od krova i zategnute su i ugrađene u tlo iz više različitih uglova. Šipke su čvrste, ali fleksibilne i imaju mogućnost da zaštite zgradu u slučaju zemljotresa. Unutar zavjese ovih šipki, nalazi se još jedan sloj od 2.778 šipki koje zgradi daju dodatnu stabilnost. Kad se desi zemljotres i zgrada se počne ljuljati s jedne na drugu stranu, šipke se istežu i povlače zgradu da se ne bi tresla.
Televizijska kuća
Nalazi se u Osaki, Televizijska kuća je privatni dom, projektovan tako da bude otporan na zemljotres. Integrisan je u seizmički izolacijski sistem i nosivi raspored da bi građevina bila mirna u toku zemljotresa. Kuća sjedi na podijumu, odignuta konstrukcijskim stubovima i betonskim temeljem koji služi kao prizemlje. Šuplje postolje služi kao ulaz u kuću. Izolatori omogućavaju da se kuća odvoji od bilo kakvog podrhtavanja tla.
