Indeks cijena hrane koji izračunava FAO iznosio je u prosjeku 154,2 poena u junu, što je za 2,3 posto manje u odnosu na maj, ali je u poređenju sa istim mjesecom 2021. ostao za 23,1 posto viši, navodi se u izvještaju objavljenom na web sajtu ove agencije UN.

Junski pad indeksa je odraz nižih međunarodnih cijena biljnih ulja, žitarica i šećera, dok su cijene mlijeka i mesa porasle.

„Iako je FAO-v indeks cijena hrane opao u junu treći mjesec zaredom, još uvijek je blizu istorijskog maksimuma iz marta ove godine. Faktori koji su doveli do visokih globalnih cijena i dalje su u igri – jaka globalna potražnja, loše vremenske prilike u nekim velikim zemljama, visoki troškovi proizvodnje i transporta i poremećaji u lancu snabdjevanja zbog kovida-19, a sitiaciju još složenijom čine neizvjesnosti koje potiču od aktuelnog rata u Ukrajini“, izjavio je Maksimo Torero Kulen, glavni ekonomista FAO.

Indeks cijena žitarica je iznosio prošlog mjeseca u prosjeku 166,3 poena, što je za 4,1 procenat manje u odnosu na maj, ali je i dalje za 27,6 posto iznad vrijednosti iz juna 2021.

Međunarodne cijene pšenice su pale na mjesečnom nivou za 5,7 posto, ali su ostale za 48,5 procenata iznad vrijednosti od prije godinu dana. Kotacije žitarica krupnog zrna su takođe opale za 4,1 odsto u odnosu na maj, dok su na godišnjem nivou više za 18,4 posto. Kukuruz je na mjesečnom nivou pojeftinio za 3,5 procenata zbog veće sezonske ponude iz Argentine i Brazila i poboljšanih uslova roda u SAD.

Indeks cijena biljnih ulja iznosio je u prosjeku 211,8 poena prošlog mjeseca, što je pad od 7,6 posto u odnosu majsku vrijednost.

Junski indeks cijena šećera spustio se za 2,6 posto u odnosu na maj, na prosječnih 117,3 poena, na najniži nivo od februara. To je drugi uzastopni mjesečni pad cijena šećera.

FAO-v indeks cijena mesa je iznosio u junu u prosjeku 124,7 poena i bilježi rast od 1,7 procenata u odnosu na maj, dostižući novi rekord i nadamašujući za 12,7 odsto nivo iz juna 2021. Sve vrste mesa su poskupjele, a najviše živinsko meso čije su cijene skočile na najviši nivo u istoriji, usljed kontinuirano teških globalnih uslova snabdjevanja na koje su uticali rat u Ukrajini i izbijanje ptičjeg gripa na sjevernoj hemisferi.

Kada je riječ o cijenama mliječnih proizvoda, njihov indeks je porastao za 4,1 posto u junu u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 149,8 poena. Mliječni proizvodi su za 24,9 posto skuplji nego godinu dana ranije. Rast su zabilježile cijene svih mliječnih proizvoda, a s rastom su prednjačile cijene sira, uglavnom zbog visoke uvozne tražnje za spot isporukama usljed zabrinutosti vezanih za dostupnost ponude kasnije tokom godine.

U odvojenom izvještaju, FAO je naveo da je u julu povećao prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2022. godinu za sedam miliona tona u odnosu na prethodni mjesec i sada predviđa rod od 2.792 miliona tona. To je, ipak, za 0,6 posto manje od svjetske proizvodnje u 2021.

Prognoza svjetske potrošnje žitarica u 2022/23. takođe je povećana za 9,2 miliona tona na 2.797 miliona tona, ali je i dalje za 1,7 miliona tona (0,1 odsto) ispod nivoa u 2021/22. usljed očekivane manje upotrebe stočne hrane.

FAO-ova prognoza svjetskih zaliha žitarica na kraju sezone u 2023. godini podignuta je na 854 miliona tona, odnosno za 7,6 miliona tona u odnosu na projekciju iz juna. (Tanjug)