Istragom iz 1964. je utvrđeno da je Kennedyja ubio Lee Harvey Oswald, američki državljanin koji je živio i u Sovjetskom Savezu.

Atentat na Kennedyja je razlog za veliki broj teorija zavjere. Bijela kuća je naredila da se prvi put u cijelosti objave hiljade dokumenata o atentatu na američkog predsjednika Johna Kennedyja, koji se desio 22. novembra 1963. u Dallasu.

Iz Bijele kuće su saopćili da je objavljivanjem 13.173 dokumenta na internetu zapravo objavljeno 97 posto zapisa koji se odnose na ovaj atentat. Ne očekuje se da će se doći do velikih saznanja, ali se historičari nadaju da će saznati nešto više o atentatoru.

Zakonom iz 1992. se obavezala Vlada da sve dokumente objavi do oktobra 2017. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je jučer izdao izvršnu naredbu za posljednje objavljivanje dokumenata. Međutim, istakao je da će se pojedini dokumenti čuvati u tajnosti do juna 2023. kako bi se zaštitili od moguće štete. Iz Američkog nacionalnog arhiva su saopštili da 515 dokumenata neće biti objavljeno te da će 2545 dokumenata biti djelimično objavljeno, piše Oslobodjenje.ba.

Istragom iz 1964. je utvrđeno da je Kennedyja ubio Lee Harvey Oswald, američki državljanin koji je živio i u Sovjetskom Savezu. Utvrđeno je i to da je djelovao sam te je nakon dva dana od hapšenja ubijen u podrumu policijske stanice u Dallasu. Atentat na Kennedyja je razlog za veliki broj teorija zavjere. U CIA-i su jučer istakli da oni kao američka obavještajna agencija nisu angažovali Oswalda te da istražiteljima nisu krili informacije o atentatoru.

Poslije posljednje objavljenih dokumenata, postoji nada da će se više otkriti o Oswaldovim aktivnostima u Mexico Cityju u kojem je u oktobru 1963. upoznao oficira sovjetskog KGB-a. U CIA-i tvrde da su objavili sve informacije o njegovom putovanju u meksički grad.

No, istraživači Fondacije “Mary Ferrell”, koja je tužila Vladu i tražila da objavi dokumente, smatraju da CIA krije informacije o Oswaldovom boravku u Meksiku. U ovoj fondaciji su uvjereni da ova obavještajna agenija nikada arhivu nije dostavila pojedine dokumente.

Prema jednom od novootkrivenih dokumenata, predsjednik Meksika je pomogao SAD-u da prisluškuju Sovjetsku ambasadu u Meksiku, a da o tome nije obavijestio druge meksičke zvaničnike. Ova informacija je ranije skrivana.

U Bijeloj kući također očekuju da će se objavljivanjem dokumenata omogućiti javnosti da bolje razumije istragu o atentatu. Biden je u ukazu napisao da su “agencije poduzele sveobuhvatne napore da pregledaju komplet od skoro 16.000 zapisa koji su prethodno objavljeni u redigovanoj formi i kako bi utvrdili da više od 70 posto tih zapisa sada može biti objavljeno u cijelosti”.

I pod administracijom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa objavljene su hiljade stranica dokumenata. No, nisu objavljeni pojedini dokumenti koji su trebali biti objavljeni prema zakonu iz 1992. Prošle godine je objavljeno 1500 dokumenata.

Bivši reporter lista “New York Times” i autor knjige “Okrutan i šokantan čin: Tajna historija atentata na Kennedyja” (A Cruel and Shocking Act: The Secret History of the Kennedy Assassination) Philip Shenon je izjavio da bi se sada moglo saznati da li iza Oswaldovog čina stoje namjere Vlade.

“Sumnjam da u ovim dokumentima postoje informacije o tome da su drugi ljudi prije atentata znali da je Lee Harvey Oswald opasan i da je možda otvoreno govorio o tome da ima namjeru da ubije predsjednika”, kazao je Shenon za BBC.

Napomenuo je da se uvijek postavljalo pitanje da li su američke agencije, CIA i FBI, znale da je opasan po predsjednika i da li su na osnovu tih saznanja mogle spasiti Kennedyja.