Utorak, 7. Februara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Može li erupcija najvećeg aktivnog vulkana na svijetu stvoriti meteorološki tsunami?

Preuzmite sliku

Eksplozija vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha‘apai u Tihom oceanu uzrokovala je udarni val koji je zabilježen i u Jadranu

Naučnici Instituta Ruđer Bošković (IRB), u saradnji s kolegama sa Univerziteta u Hamburgu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, izradili su globalnu simulaciju akustičko-težinskog vala u atmosferi i valova meteoroloških tsunamija u moru koji mogu nastati kao posljedica snažne vulkanske erupcije.

Istraživanje je objavljeno u časopisu ‘Bulletin of the American Meteorological Society‘ koji se ubraja među 10 posto vodećih časopisa u atmosferskim znanostima i geoznanostima.

Ovo istraživanje zanimljivo je i zbog toga što najveći aktivni vulkan na svijetu, Mauna Loa na Havajima, eruptira prvi put u gotovo 40 godina.

Snažne vulkanske erupcije mogu ugroziti ljudsku populaciju neposredno u blizini samog vulkana ili posredno putem širenja vulkanskog oblaka niz vjetar, tsunamija, smanjenjem dolaznog sunčevog zračenja, ali, ako erupcija stvori snažan udarni val u atmosferi, i putem valova meteoroloških tsunamija koji mogu poplaviti obalna područja.

Takav udarni val u atmosferi, koji je moguće čuti na udaljenostima od hiljadu i više kilometara i koji može više puta obići zemaljsku kuglu brzinom zvuka, može stvoriti valove do 10 metara u visinu.

U januaru ove godine upravo je eksplozija podmorskog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha‘apai u Pacifičkom oceanu uzrokovala takav udarni val koji je zabilježen na hiljadama mikrobarografa u cijelom svijetu, pa i u Jadranu, prenosi Jutarnji.hr.

– U našim istraživanja mi smo se usmjerili na dva ključna pitanja. Zanimalo nas je koliko visoki mogu biti valovi meteoroloških tsunamija u moru u idealnim okolnostima i koliko su uslovi za vrijeme eksplozivne erupcije vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha‘apai bili blizu takvim uslovima – navodi dr. Cléa Denamiel, voditeljica istraživanja iz Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sistema IRB-a.

– Uz pomoć naprednih globalnih modela atmosfere i mora, reproducirali smo sam događaj i verificirali ga globalnim mjerenjima. Potom smo načinili studiju osjetljivosti, mijenjajući brzinu udarnog vala koji je obilazio Zemlju – dodao je dr. Ivica Vilibić, jedan od autora rada.

Pri tome je pokazano da, ako atmosferski val putuje brzinom od oko 210 metara u sekundi, ili ako vulkanska eksplozija stvori deset puta izraženije akustičko-težinske udarne valove, valovi meteoroloških tsunamija, stvoreni tim valom, mogu na pojedinim obalama doseći visinu od 10 metara, dok bi na sedam posto svih svjetskih obala visina dolaznog vala prelazila jedan metar.

– Poznato je da valovi tsunamija takve visine mogu uzrokovati štetu u obalnom području i ugroziti sigurnost plovidbe, te bi, kod ovakvog događaja, šteta u cijelom svijetu bila izrazito velika i zacijelo bila bi usporediva sa štetom kojeg izazivaju najjači seizmički tsunamiji – objašnjavaju autori rada.

Autorski tim planira načiniti slične simulacije za druge potencijalne lokacije eksplozivnih supervulkana i tako kvantificirati ugrozu obalnih područja s ciljem uspostave sustava ranog upozoravanja stanovništva.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje