Novi predsjednik Južne Koreje preuzima vlast u turbulentnom vremenu za zemlju i put koji on kroji mogao bi uzdrmati regiju, piše CNN.

Konzervativac Yoon Suk Yeol iz Stranke moći naroda osigurao je izbore s vrlo malom razlikom u srijedu, pobjedivši rivala Lee Jae-Myunga za manje od jedan procentni poen, prenosi Tuzlanski.ba.

Yoon je novajlija u politici, jer je posljednjih 27 godina svoje karijere proveo kao tužilac, ali će se suočiti s nizom izazova kada 10. maja zamijeni liberalnog predsjednika Moon Jae-ina u Plavoj kući.

Prijetnje iz Sjeverne Koreje su visoko na dnevnom redu, kao i rastuće tenzije između južnokorejskih partnera, SAD-a i Kine. Yoon će imati pune ruke posla i s domaćim pitanjima, sa rastućim “rodnim ratom” i rastućim brojem slučajeva Covid-19.

Evo šta bi Yoonovo predsjedništvo moglo značiti za Južnu Koreju.

Tvrda linija prema Sjevernoj Koreji

Veći dio Yoonove kampanje bio je fokusiran na njegov čvrst stav prema Sjevernoj Koreji, tačnije odstupanje od Moonovog trenutnog pristupa, koji je dosljedno promovirao dijalog i mirno pomirenje.

Međukorejski odnosi bili su ključno izborno pitanje, a tenzije su bile visoke usred nedavnog porasta testiranja projektila u Sjevernoj Koreji. Zemlja je samo 2022. godine pokrenula devet testiranja raketa, uključujući novi tip “hipersonične rakete” koja može manevrisati velikom brzinom – što je izazvalo osudu s juga.

Pregovori između dvije Koreje su zaustavljeni otkako se planirani samit SAD i Sjeverne Koreje raspao 2019. godine, rekao je Cheong Seong-chang, direktor Centra za sjevernokorejske studije na Institutu Sejong, uoči izbora. “Malo je vjerovatno očekivati ​​bilo kakav napredak u pregovorima o denuklearizaciji osim ako sljedeća vlada ne donese sofisticirano rješenje za denuklearizaciju koje je prihvatljivo i za SAD i za Sjevernu Koreju”, dodao je.

Yoonov glavni rival na izborima, Lee, iz Demokratske stranke, podržao je vrstu recipročnog angažmana zasnovanog na povjerenju koji je tražio Moon. Yoon je, naprotiv, obećao da će ojačati vojsku Južne Koreje, čak je nagovijestio da će pokrenuti preventivni napad ako vidi znakove ofanzivnog pokreta protiv Seula.

Tokom svoje kampanje, Yoon je osuđivao “potčinjenu politiku Sjeverne Koreje” Demokratske stranke, obećavajući da neće ublažiti sankcije ili pripremiti mirovni sporazum dok Sjever “ne uloži aktivne napore u potpunoj i provjerljivoj denuklearizaciji”.

Govoreći u Seulu 24. januara, Yoon je dodao da će vrata diplomatiji i dijalogu “uvijek ostati otvorena”,  ali da će težiti miru koji je “zasnovan na snažnoj nacionalnoj odbrani, a ne na pokornosti”.

“Izgradit ćemo moćnu vojnu silu koja sigurno može spriječiti svaku provokaciju kako bismo zaštitili sigurnost i imovinu naših građana i zaštitili teritorijalni integritet i suverenitet naše nacije”, rekao je Yoon.

Ali stručnjaci upozoravaju da bi ova tvrđa linija mogla dovesti do pogoršanja odnosa između dvije zemlje. Neki strahuju da bi se vojne tenzije mogle vratiti na krizne nivoe viđene 2017. godine kada su agresivna testiranja i napredak Sjeverne Koreje izazvali demonstracije vojne sile između SAD-a i Južne Koreje, kao i prijetnju tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da oslobodi “vatru i bijes koje svijet nikada nije vidio.”

Cheong, sa instituta Sejong, rekao je da se čini jasnim da će Yoonov izbor uzrokovati da se međukorejski odnosi “vrate na neprijateljske odnose iz doba hladnog rata”.

Konopac SAD-Kina

Yoonova pobjeda će također vjerovatno promijeniti odnos Južne Koreje s dvije zavađene globalne supersile: SAD-om i Kinom.

Godinama je zemlja hodala po konopcu bliskog sigurnosnog saveza sa SAD-om i rastućeg ekonomskog odnosa sa Kinom, ali “vrijeme i period za takvu vrstu tradicije se završava”, rekao je Kim Jiyoon.

Dok je Lee sugerirao da će pokušati uravnotežiti oba partnerstva, Yoon je jasno stavio do znanja kojem će dati prioritet.

“Južna Koreja i Sjedinjene Države dijele savez iskovan u krvi dok smo se zajedno borili da zaštitimo slobodu od tiranije komunizma”, rekao je Yoon u januaru, dodajući da zemlja mora “ponovo izgraditi ovaj savez”.

Kao dio ovog napora, Yoon je sugerirao da će tražiti ugradnju drugog sistema protiv balističkih projektila što bi nesumnjivo izazvalo bijes Kine.

Južna Koreja je prvi put objavila 2016. da će rasporediti odbrambeni sistem Terminal High Altitude Area Defense (THAAD) izgrađen u SAD za odbranu od prijetnji sjevernokorejskih projektila. To je izazvalo jednogodišnju diplomatsku svađu sa Kinom, koja je tvrdila da bi raketni sistem ugrozio sopstvenu nacionalnu bezbjednost.

Također je došlo do pogoršanja javnog raspoloženja između njih dvojice, s nekim kineskim građanima koji su pozivali na bojkot južnokorejske robe, pa čak i uništavali popularne proizvode poput šminke u performativnim protestima.

Pod novom administracijom, “neizbježno je da će se odnosi Južne Koreje i Kine ponovo pogoršati, dodatno sužavajući diplomatski položaj Južne Koreje i nanijevši određeni udarac korejskoj ekonomiji”, rekao je Cheong.

Yoon je također ukazao na tehnološke prednosti bližeg saveza sa SAD-om, tvrdeći da bi to moglo pomoći Južnoj Koreji da održi prednost u odnosu na “konkurentske nacije, uključujući Kinu”.

Na prošlogodišnjem samitu između Moona i američkog predsjednika Joea Bidena, oba lidera su potvrdila svoj vojni savez i složila se da prošire saradnju u oblastima tehnologije, ekonomije, životne sredine i javnog zdravlja. U zajedničkoj izjavi nakon toga hvaljen je odnos SAD-a i Južne Koreje kao “ključ stabilnosti i prosperiteta”.

Yoonova pozicija odražava javno raspoloženje na jugu, koje je trenutno ” vrlo tvrdokorno”, rekao je Kim. Ovo je vjerovatno “najveći antagonizam prema Kini koji dijeli korejska javnost – što znači vrlo snažan i prijateljski osjećaj prema Sjedinjenim Državama“, dodala je.

Čini se da je taj osjećaj uzvraćen. Biden i Yoon su imali telefonski razgovor u četvrtak, a američki predsjednik je pozvao Yoona da posjeti Bijelu kuću. Biden je dodao da se nada dubljim bilateralnim odnosima sa Južnom Korejom i da će “bliska koordinacija u vezi sa sjevernokorejskom politikom biti važna”.

Problemi kod kuće

Yoon se također suočava s brojnim izazovima kod kuće, uključujući pandemiju Covid-19, korupciju, polariziranu politiku i rodnu ravnopravnost, još jedno ključno pitanje koje je definiralo ove izbore.

Rodni rat u Južnoj Koreji intenzivirao se uoči izbora, dok su mladi birači sve više podijeljeni po rodnoj liniji.

Suočene sa hiperkonkurentnim tržištem rada i vrtoglavim rastom cijena stanova, takozvane “antifeministkinje” su tvrdile da je nastojanje zemlje da se pozabavi rodnom nejednakošću otišlo predaleko u korist žena. Feministkinje su, u međuvremenu, ukazivale na široko rasprostranjeno seksualno nasilje u zemlji, ukorijenjena rodna očekivanja i nisku zastupljenost žena u upravnim odborima i u politici kao primjere koliko je diskriminacija žena i dalje rasprostranjena.

Oba vodeća predsjednička kandidata naginjala su se tom pitanju, a Lee je izrazio podršku pravima žena, dok je Yoon aktivno tražio glasove među antifeministkinjama. Jedno od glavnih Yoonovih predizbornih obećanja bilo je ukidanje Ministarstva za rodnu ravnopravnost i porodicu, tvrdeći da je to nepravedno prema muškarcima. Također je obećao da će povećati kaznu za lažno prijavljivanje seksualnih zločina.

Antifeministkinje su postale moćan glasački blok u Južnoj Koreji. Prošlog aprila, Moonova Demokratska partija izgubila je izbore za gradonačelnika i u Seulu i u njegovom drugom po veličini gradu Busanu, a izlazne ankete su pokazale da su mladići u svojim 20-im godinama u velikoj većini prebacili svoje glasove na Yoonovu Partiju moći naroda.

Kako su se izbori približavali, neki su se zabrinuli da bi, ako Yoon pobijedi, rodne podjele mogle još više da se prošire, a pokret za prava žena mogao bi biti nazadovan.