Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošle sedmice, pete zaredom, pri čemu se tečaj eura, po prvi put nakon godinu dana, probio i iznad 1,10 dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,5 posto, na 101,55 bodova.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,8 posto, pa je cijena eura na kraju tjedna iznosila 1,0995 dolara.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao je, ipak, 1,2 posto, na 133,80 jena.

Dolarov indeks oslabio je i prošle sedmice jer ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamata američke središnje banke pri kraju.

Prošle su sedmice podaci pokazali da se rast potrošačkih cijena u martu usporio više nego što se očekivalo, sa 6 na 5 posto na godišnjem nivou, dok su proizvođačke cijene u istom mjesecu pale 0,5 posto na mjesečnom nivou.

Ti podaci pokazuju da zaoštravanje monetarne politike američke središnje banke daje rezultate, da inflacija popušta i da se tržište rada, a time i pritisak na rast potrošnje i plaća, ‘hladi’.

A to znači da bi Fed uskoro mogao završiti ciklus zaoštravanja monetarne politike.

Zbog toga je polovicom sedmice dolarov indeks zaronio na samo 100,78 bodova, najniži nivo od aprila prošle godine.

Ipak, u petak je nadoknadio dio gubitaka jer su posljednji makroekonomski podaci podržali tezu da će Fed još jednom povećati ključne kamate.

Tako se sada na tržištu novca procjenjuje da postoji 74 posto izgleda da će Fed na sjednici u maju povećati ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova.

Mnogi smatraju da će Fed na toj sjednici i završiti ciklus povećanja cijene novca, a sve je više i onih koji očekuju i smanjenje kamata već krajem ove godine.

Euro je prošle sedmice prema dolaru ojačao sedmu sedmicu zaredom, pa je u jednom trenutku njegov tečaj skočio na 1,1075 dolara, najviši nivo u godinu dana. No, u petak je ponovno skliznuo ispod 1,10 dolara.

Jačanje eura zahvaljuje se očekivanjima da će Evropska središnja banka nastaviti povećavati ključne kamate kako bi suzbila inflaciju, a tako bi se smanjila razlika između kamata u SAD-u i eurozoni.