BBC je objavio je kako je danas testirana bomba pet puta snažnija od one bačene na Nagasaki, 9. augusta 1945. godine. U tom je napadu ubijeno 74 hiljade ljudi.

Iako je 2005. obećala prekinuti čitav svoj nuklearni program u zamjenu za pomoć u proizvodnji energije, 2006. je izvršila svoje prvo podzemno testiranje nuklearne bombe.

Seizmička mjerenja su pokazala da je bomba bila znatno manja od onih koje je SAD bacio na Hirošimu i Nagasaki 1945. Iste godine je prvi put testirala i balistički projektil.

Vijeće sigurnosti UN-a odgovorilo je nametanjem opsežnih sankcija, na što je Sjeverna Koreja nastavila sa svojom taktikom zavaravanja međunarodne zajednice. Nakon pregovora sa SAD-om, Južnom Korejom, Japanom, Rusijom i svojim glavnim trgovinskim partnerom i političkim saveznikom Kinom, potpisala je novi sporazum o demontiranju svojih pogona za proizvodnju nuklearnog oružja u zamjenu za pomoć u hrani i ostalim potrepštinama.

Nakon što je ponovo odbila pristup inspektorima, 2009. je izvršila drugo testiranje nuklearne bombe, na što joj je VS nametnuo nove sankcije.

Kim Jong-un došao je na vlast kao 27-godišnjak nakon smrti svog oca 2011. te brzo i brutalno učvrstio svoju vlast. 2013. je pogubio svog ujaka Jang Song-taeka, koji je u službenom priopćenju Pjongjanga opisan kao “odvratni ljudski šljam, gori od psa, koji je počinio triput prokleta djela izdaje”.

Iste godine je izvršio treće nuklearno testiranje, koje je njegova komisija za nacionalnu obranu otvoreno opisala kao pripremu za skoru “totalnu akciju” protiv SAD-a, “zakletog neprijatelja korejskog naroda”. 2016. je izvedeno četvrto i peto, testiranje – ovo peto bilo je najveće do danas, s bombom za koju se procjenjuje da je bila snažna kao ona bačena na Nagasaki – 10 do 20 kilotona.

Posljednja prepreka sposobnosti Sjeverne Koreje za nuklearni napad je tehnologija lansiranja nuklearne bojeve glave na balističkom projektilu. Iako je već uspješno lansirala više balističkih projektila (posljednji u srpnju ove godine), a američka obavještajna agencija DIA smatra da ima i bojevu glavu dovoljno malenu za instaliranje na projektil, ne zna se može li ona “preživjeti” lansiranje u svemir i ponovni ulazak u atmosferu nadomak cilja.

Stručnjaci procjenjuju da bi Pjongjang mogao imati potpuno funkcionalni interkontinentalni balistički projektil s nuklearnom glavom već do 2020.