Bajkovite fotografije Bledskog jezera koje je objektivom zabilježio profesionalni slovenski fotograf Jani Kolman upozoravaju na problem koji nije bezazlen. Boju izaziva posebna skupina otrovnih spojeva (cijanotoksina) koje ispuštaju cijanobakterije, odnosno modrozelene alge.

Cvjetanje voda ili mora izaziva ubrzani rast modrozelenih algi zbog promjene u njihovu prirodnom okruženju, kao što su povećanje temperature vode, saliniteta ili zagađenja, a njihovu bujanju pridonosi i globalno zatopljenje.

Ružičasta nijansa koja okružuje slovenski otok mogla bi biti alarm za pretjerani razvoj turizma, kao i probleme onečišćenja koji se ne bi smjeli ignorisati.

Slovenski stručnjaci upozoravaju na to da bi se problem Bledskog jezera trebao hitno riješiti, a za to im je potrebna pomoć državne vlasti. Ekolozi napominju kako je prirodna ravnoteža jezera posljednjih godina značajno narušena te se ne bi smjela ignorisati.

Prilikom cvjetanja boja vode ovisi o vrsti algi koja cvjeta. Može biti zelena, žutosmeđa ili crvena. Proces počinje stotinama ili hiljadama stanica po milimetru, a koncentracija može doseći i do milion stanica po milimetru.

Cvjetanje toksičnih organizama koji povećanim razmnožavanjem troše kisik može biti uzrok masovnom stradanju riba, insekata, ptica i algi. Njihovo nestajanje dodatno ubrzava eutrofikaciju, odnosno starenje vodenih ekosistema, kao što je jezero.

Specifični toksini koje proizvode modrozelene alge ne izazivaju trovanje, tegobe i bolesti samo kod životinja nego i kod ljudi, kod kupača, ali i onih koji jedu toksičnu ribu te plodove iz mora i jezera.

U prirodi proces eutrofikacije traje hiljadama godina, dok se pod čovjekovim uticajem (zbog velikog unošenja hraniva, kao što su umjetna gnojiva) skraćuje na samo nekoliko godina. Najpoznatiji je primjer eutrofikacije Bodensko jezero, a u Hrvatskoj Trakošćansko jezero”.

Nadamo se da će se Bledsko jezero brzo oporaviti i vratiti svu svoju ljepotu kakva je zabilježena snimkama u videu koji potpisuje Kolman Aerial. (punkufer.hr)