Sedmičnik Die Zeit objavio je tekst koji je potpisao Ulrich Ladurner. Autor se u članku fokusira na demonstracije poslije izbora u Srbiji, izborne manipulacije i Vučićevu sposobnost da se Bruxellesu ponudi kao rješenje za Kosovo, a ne kao problem:
„Prema anketama, predsjednikovoj stranci je u glavnom gradu prijetio poraz od opozicionog saveza ‘Srbija protiv nasilja’. To bi bio težak udarac za Vučića, koji je na vlasti od 2012. Kada bi izgubio Beograd, to bi bio početak kraja – tomu se nadaju brojni opozicionari, a toga se plašio i sam predsjednik. Znao je kako to spriječiti”, navodi se.
Autor potom objašnjava da su Srbija i zapadni Balkan predmet geopolitičke utakmice Rusije i EU, da je Srbija najveća i najvažnija zemlja u toj regiji, ali i da je Bruxelles neobično tih, djelimično i zbog praznika, prenosi Deutsche Welle.
Potom slijedi analiza vladavine predsjednika Srbije: “Vučić je u posljednjih deset godina snažno potkopao demokraciju svoje zemlje. Mediji su praktično svedeni na istu liniju, oporba potkresana. Srpski vlastodržac ne sudjeluje u sankcijama Evropske unije protiv Rusije. I sada izborne manipulacije. Postavlja se pitanje – kako to Vučiću prolazi? Odgovor se mora tražiti u kosovskom konfliktu.”
Nade da će se Vučić odreći Kosova
Poslije kraćeg opisa razvoja današnjeg stanja na Kosovu autor nastavlja: „U Bruxellesu se vjeruje da samo Vučić može riješiti te probleme. U njemu vide jakog čovjeka koji će objasniti Srbima da je Kosovo nepovratno izgubljeno. Samo nacionalist Vučić može srpskoj naciji objasniti gubitak jedne od ‘njezinih’ pokrajina. U Bruxellesu se drže te teorije. Pa se zbog toga drže i Vučića. Ali zašto bi on oslobodio put za nezavisnost Kosova?
Ako bi to učinio, izgubio bi ključnu poziciju. Sve dok je ima, Bruxelles ima razumijevanja za njega. Zato igra na vrijeme. Do sada on u pogledu Kosova nije napravio ključne ustupke. Bruxelles i dalje ostaje strpljiv – i tih.”
Berlinske dnevne novine Tagesspiegel donose tekst političke analitičarke Sophie Pornschlegel, koja radi u Bruxellesu. Ona se u tekstu bavi Srbijom i njenom evropskom perspektivom. Najprije navodi tri kriterija za pristup Evropskoj uniji: demokratski standardi, funkcionalna ekonomija i državna suverenost. Autorica konstatira da za neke zemlje nije jednostavno ispuniti te kriterije: „Neke zemlje poput Turske i Srbije su se svjesno i namjerno udaljile od standarda Evropske unije.”
U tekstu se navodi da evropska perspektiva ima i geopolitičku dimenziju – sprječavanje Rusije i Kine da povećaju svoj uticaj na evropskim granicama. „Ali proširenje skriva i rizike: bismo li primili Mađarsku u EU da smo znali da će Orban nepunih deset godina poslije ulaska u EU pretvoriti zemlju u autokraciju?”
Odljev mozgova najveći problem
Potom se u tekstu preispituje zapadni model pristupnih priprema zapadnobalkanskih država. „Model modernizacije koji Zapad propisuje zemljama jugoistočne Evrope s ciljem njihovog priključenja Evropskoj uniji pretvorio se u svoju suprotnost. Ta regija trenutno transferira znatno blagostanje u zapadnu Evropu, umjesto da ubrza svoj razvoj: preko trgovinskih deficita, vraćanja kredita i stavljanja na raspolaganje jeftine radne snage. Gubitak ljudskoga kapitala iseljavanjem u EU je pritom najvažniji faktor. Zemlje članice Evropske unije profitiraju od toga. Čak i ako EU ispuni svoja nedavna obećanja iz novembra 2023. s planom rasta za ‘zapadni Balkan’, te države će i dalje primati šest do osam puta manje pomoći u razvoju nego što primaju članice Evropske unije u toj regiji. Po sadašnjoj stopi gospodarskog rasta njihov gospodarski učinak će biti na razini prosjeka Evropske unije tek 2076. A bez popravljanja životnih uslova jedva da će biti moguće potisnuti korupciju i desničarski populizam.”
U tekstu se navodi primjer Turske. Kada je početkom milenija postalo jasno da Evropska unija ne namjerava primiti Tursku, nudeći joj „privilegirano partnerstvo”, u idućih deset godina se dogodila „u svijetu najveća razgradnja demokracije“. „Drugačije držanje Evrope je moglo uticati na razvoj u Turskoj“, zaključuje Sophie Pornschlegel u berlinskom dnevnom listu Tagesspiegel.
