Jedna za drugom krizne situacije su već postale svakodnevica na Kosovu – posle nemilih scena u drugoj polovini septembra zbog automobilskih tablica, u srijedu su se dogodili novi sukobi na sjeveru Kosova i kako ocenjuju sagovornici Glasa Amerike stvari prije svega treba posmatrati u svetlu predstojećih lokalnih izbora na Kosovu.

Po mišljenju Dragiše Mijačića, direktora Instituta za teritorijalni i ekonomski razvoj, vlada Kosova ponovo primjenjuje jednostrane akte bez konsultacija sa međunarodnim faktorima, bez konsulacije sa Briselom i Beogradom:

“Na neki način zaista je neprimjereno da vlada Kosova i pre svega Aljbin Kurti koristi specijalne snage na severu Kosova da bi povećao sebi rejting. I na taj način pokušao da konsoliduje svoju vlast u većim gradovima i opštinama na Kosovu i to je zaista neprihvatljivo.”

“To je jedna populistička politika, kao što je i Vučićeva. A populisti su uvek skloni tome da budu maršali. I on igra tu vrlo opasnu igru i mi vidimo da se situacija stalno pomjera nagore”, kaže analitičar Dušan Janjić i dodaje:

“Ako vi pogledate cijelu iduću godinu – ona je sva u izborima. Cijeli Zapadni Balkan. I Aleksandru Vučiću sigurno trebaju šokovi, svakih sedmicu dana. I on to radi. On to priređuje, kao što je Slobodan Milošević radio. Ja samo postavljam jedno pitanje – da li cijele iduće godine cijeli Zapadni Balkan treba da se trese zato što već diskreditovani političari ne mogu baš tako lako da pređu preko svojih zamišljenih cenzusa”.

Mijačić vjeruje da bi nakon kosovskih izbora situacija mogla donekle da se smiri, ali po njegovim riječima na pomolu je nova kriza vezana za energetiku, jer, kako kaže, 1. novembra ističe rok koji je vlada Kosova dala Kosovskoj energetskoj kompaniji da pola godine besplatno isporučuje struju sjeveru Kosova. Mijačić pita šta će se dogoditi nakon tog roka, to jest već za petnaestak dana:

“Da li će se obustaviti isporuka električne energije sjeveru Kosova u zimskim danima, što bi bilo ravno humanitarnoj katastrofi, da li će Kurti tražiti od Skupštine Kosova produžetak za još šest mjeseci, što je političko samoubistvo – svakako neće moći tako lako da mu prođe ta odluka. Ili će se ići na primjenu Briselskog sporazuma o energetici i licenciranju kompanije koja izdavala račune građanima na sjeveru Kosova. Ali i sam taj proces ne može da zaživi od 1. novembra”, kaže Dragiša Mijačić i ističe:

“Tako da smo došli u situaciju da ni jedno rješenje ne može biti implementirano u tako kratkom roku, a sat otkucava i niko se time ne bavi. Ja se iskreno nadam da i u tom slučaju nećemo opet gledati specijalne policijske snage i ovakve nemile događaje kao što se to desilo juče”.

Na kraju, u kontekstu najnovjih događaja, pitanje je koliko su ozbiljne poruke koje u posljednje vrijeme šalje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da će Srbija zaštiti Srbe na Kosovu ako međunarodne snage nisu spremne ili sposobne da to urade. Dušan Janjić ocenjuje da na Balkanu imamo političare koji sve više igraju na te bezbjednosne provokacije:

“Mislim da je ovo jedna vrlo delikatna situacija u kojoj Vučić verbalno ohrabruje nešto, ali sigurno mu ne pada na pamet da eskalira na samom Kosovu. To bi bio za njega kao za Hitlera Staljingrad. Ali prenijeti krizu je lako. Na Bosnu, prenijeti krizu na Crnu Goru je vrlo lako, čak i da Srbija ne bude umiješana. O tome je riječ ovde i mislim da je NATO to konačno shvatio.”

S obzirom da su Kurti i Vučić pokazali da sve teže kontrolišu situaciju, kao jedina nada svim građanima Kosova ostaju međunarodne snage i međunarodne institucije. Nažalost, čini se da i oni imaju sve manje želje i moći da nešto ozbiljno učine. (Glas Amerike)