Utorak, 27. Februara 2024.
Tuzlanski.ba logo

Cijene smještaja u Dalmaciji još će rasti? Vlasti povećale namete i više od 100 posto

Preuzmite sliku

Umjesto donedavnih 1,99 eura po kvadratnom metru godišnje, vlasnici vikendica na dubrovačkom području taj će gušt ove godine plaćati pet eura po kvadratu.

Izmjenom Zakona o lokalnim porezima povećan je raspon u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor, i to od 60 centi do pet eura po kvadratnom metru, dok je dosadašnji maksimalni iznos na nacionalnoj razini bio dva eura.

Koliko će taj namet iznositi ove godine, ovisi o odlukama lokalnih vlasti, ali u Dubrovniku i većini drugih turističkih mjesta on je podignut na zakonski maksimum, pet eura po kvadratnom metru godišnje.

Slobodna Dalmacija ranije je pisala kako je na području Grada tokom 2022. godine izdano 660 poreznih rješenja za vikendice, od čega je lokalni budžet prihodovao 90 hiljada eura, a sukladno takvom broju nekretnina i uz cijenu od pet eura po kvadratu, u dubrovačku “blagajnu” ove godine će se sliti 226.130 eura, piše Slobodna Dalmacija.

Za veliko turističko središte nisu to veliki prihodi budući da su gradski prihodi od turističkog paušala znatno veći. Za vlasnike vikendica, makar ih i iznajmljivali, toliko poskupljenje zagorčat će uživanje u njima. Iznajmljivačima u Dubrovniku će iznositi jednako svoti godišnje obveze poreznog paušala za dvije postelje i jedan pomoćni krevet, ako je riječ o povijesnoj jezgri gdje je i cijena noćenja najviša.

“Dvije tarifne zone”

Veliki je to prihod kada su u pitanju male općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje imaju veliki broj vikendica, kao što je to primjerice na Pelješcu. U Općini Orebić više je od hiljadu kuća za odmor, a samo na području male lokalne jedinice kao što je Janjina, čak je 700 objekata, više nego stanovnika.

Načelnik Vlatko Mratović objašnjava kako se Općina od ove godine odlučila na maksimalnu razinu poreza na vikendice koje se također mahom iznajmljuju turistima, ali ipak u dvije “tarifne zone” ovisno o stanju infrastrukture. Sličnim načelom vodile su se i druge pelješke i korčulanske vlasti.

Grad Korčula povećao je tu stopu godišnjeg nameta za 100 posto pa ona sada iznosi četiri eura po kvadratu, a Vela Luka je donijela odluku da se porez naplaćuje po tri eura za četvorni metar vikendice.

– Vlasnici vikendica gdje je slabije razvijena komunalna infrastruktura, kao što su Osobjava, Popova Luka i Zabreže, plaćat će četiri eura po kvadratu nekretnine, a drugi pet. Od ove godine sasvim je jasno da svi iznajmljivači moraju plaćati oba poreza, porez na vikendice i paušal na iznajmljivanje po krevetu, jer je nekoliko godina vrijedilo suprotno tumačenje Porezne uprave da se ne plaćaju dva poreza na istu nekretninu.

Sada će se zadužiti svi objekti i povećati prihodi Općine. Imamo oko 700 objekata i prihod budžeta je planiran na 200 hiljada eura za 2024. godinu – kaže načelnik Mratović.

Mnogi domaći ljudi rodom s Pelješca imaju nekretnine, naslijeđene ili izgrađene na djedovini. Slično je i u Dubrovačkom primorju gdje upravo radi toga nisu podignuli porez na vikendice na zakonski maksimum.

“Porez na vikendice zamjena za komunalnu naknadu”

Načelnik Nikola Knežić kaže kako je porez na vikendice zamjena za komunalnu naknadu i druge prihode lokalne zajednice od ljudi koji ovdje ne borave, a za održavanje svega što koriste.

– Mi smo porez po četvornom metru podignuli na 2,4 eura, premda su mnoge druge općine išle na maksimalan iznos. Imamo puno domaćih ljudi koji u Primorju imaju kuće i manje objekte, a u konačnici ni ova cijena im nije jeftina, pa nismo htjeli pretjerivati. Išli smo logikom i ljudski je da netko ima đedovu kuću na našem području, a da ga sada ne “oderemo” porezom, a ne možemo ih ni osloboditi poreza, jer to zakonodavac nije predvidio. I ovaj porez na objekt od sto kvadrata košta vlasnika 240 eura godišnje. Turist plati primjerice 400 eura po noćenju, a od toga euro i pol turističke takse ide lokalnoj zajednici koja održava ulice, čistoću, plažu, park… K tome još i vanjsku zabavu, jer se hotelske kuće sve manje uključuju u kulturnu ponudu mjesta. – naglašava prvi čovjek Primorja.

Podsjetimo, Vlada Hrvatske je na prošlotjednoj sjednici donijela uredbu kojom se regulira dodjela dozvola na pomorskom dobru i određuju minimalne naknade za ugostiteljske usluge, iznajmljivanje ležaljki i druge djelatnosti na javnim plažama unutar pomorskog dobra.

Zadnji put su te naknade bile regulirane prije dvadeset godina pa je tako, primjerice, minimalna naknada za iznajmljivače ležaljki i suncobrana iznosila od deset do 40 kuna godišnje po ležaljki (suncobranu), ovisno o turističkom razredu. Sada se za tu djelatnost predlaže jedinstvena naknada od 40 eura godišnje, što je gotovo osam puta više od sadašnje najskuplje minimalne naknade.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje