Jevreji od večeras proslavljaju Pesah, historijski praznik u spomen spasenja iz egipatskog (misirskog) ropstva. Taj praznik naziva se još i praznik proljeća i praznik beskvasnog hljeba. Pesah se obilježava više od tri hiljade godina i smatra se najstarijim praznikom. Slavi se osam dana.

Izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva pod vodjstvom Mojsija i primanje 10 božijih zapovjedi bio je trenutak od kojeg su se Jevreji počeli pridržavati tih normi monoteističke religije, napuštajući paganstvo.

Četrdesetogodišnje lutanje pustinjom i mukotrpan život uslovili su ujedinjenje plemena po dolasku u Hanan, a kasnije i stvaranje prve države.

Talmud propisuje da se ne smije kuhati ni jesti iz suđa koje se koristi tokom godine. U nekim porodicama krečila se cijela kuća uoči praznika.

Atmosfera u porodicama Jevreja uoči Pesaha je izuzetna i u Izraelu se pridaje velika pažnja tom prazniku, a pripreme traju danima.

Na svečanoj trpezi se obavezno nalazi živinsko pečenje, voće, salata i macot – beskvasni hljeb, i gorke trave koje podsjećaju na težak život u egipatskom ropstvu.

Pesah je pun simbolike, obreda i propisa kojim će se na pravi način oživjeti više od 3 hiljade godina stara priča, koju najslikovitije opisuje sarajevska Hagada.

Čitajući je za pashalnim stolom, gdje se uvijek ostavi prazna stolica za proroka Elijasa i otvore vrata za svakog dobronamjernog gosta, sarajevski vjernici će i ove godine promišljati svu gorčinu ropstva, težnju za slobodom i uslovima dobrog komšiluka.

(Tuzlanski.ba)