Ukrajina se tamo nalazi pred strateškim izborom: povući svoje snage ili riskirati da bude okružena Rusijom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski gotovo svakodnevno je na društvenim mrežama izvještavao o invaziji Rusije na njegovu zemlju. Viralne video objave pokazale su efikasnost zapadnog oružja u rukama ukrajinskih snaga, a Pentagon je redovno održavao brifinge o događajima iz rata. Ali uprkos protoku svih ovih vijesti u javnost, američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o operacijama u Ukrajini i imaju daleko bolju sliku o ruskoj vojsci, njenim planiranim operacijama i njenim uspjesima i neuspjesima, prema tvrdnjama trenutnih i bivšim zvaničnika.

Vlade često kriju informacije od javnosti radi operativne sigurnosti. Ali ove praznine u informacijama unutar američke vlade mogle bi otežati Bidenovu administraciju da odluči u koje dijelove Ukrajine poslati vojnu pomoć. Američki zvaničnici rekli su da im je ukrajinska vlada dala nekoliko povjerljivih brifinga ili pojedinosti o njihovim operativnim planovima, ali su ukrajinski zvaničnici priznali da nisu sve rekli Amerikancima, prenosi New York Times.

Naravno, američka obavještajna zajednica prikuplja informacije o gotovo svakoj zemlji, uključujući Ukrajinu. Ali američke špijunske agencije uglavnom fokusiraju svoje napore u prikupljanju podataka na neprijateljske vlade poput Rusije, a ne na trenutne prijatelje poput Ukrajine. I dok je Rusija glavni prioritet američkih špijuna već 75 godina, kada su Ukrajinci u pitanju, SAD rade na izgradnji svoje obavještajne službe, a ne špijuniraju njihovu vladu. Rezultati su, ističu bivši zvaničnici, neke slijepe tačke.

“Koliko zaista znamo o tome kako je u Ukrajini?”, rekla je Beth Sanner, bivša viša obavještajna službenica. “Možete li pronaći osobu koja će vam sa povjerenjem reći koliko je vojnika Ukrajina izgubila, koliko je opreme izgubila?”, navodi ona.

Čak i bez potpune slike ukrajinske vojne strategije i situacije, Bidenova administracija šalje pomoć u oružju, poput raketnih artiljerijskih sistema, što je Biden najavio prošle sedmice. Ukrajina čeka dolazak jačih zapadnih sistema naoružanja, jer obje strane u ratu trpe velike gubitke u istočnom regionu Donbasa.

Neke evropske zemlje kažu da će Ukrajini biti teško, ako ne i nemoguće, da povrati zemlju koju joj je Rusija oduzela otkako je izvršila invaziju u februaru, ali su američke obavještajne agencije manje pesimistične, kažu zvaničnici. Međutim, postoje pukotine u odbrani Ukrajine, a pitanja o stanju ukrajinskih vojnih snaga i strategije u Donbasu stvorila su nepotpunu sliku za Sjedinjene Države.

Avril D. Haines, direktorica nacionalne obavještajne službe, svjedočila je na saslušanju u Senatu prošlog mjeseca da je “bilo vrlo teško reći” koliku dodatnu pomoć Ukrajina može dobiti.

“Zapravo imamo više uvida na ruskoj strani nego na ukrajinskoj strani,” rekao je on.

Jedno ključno pitanje je koje mjere Zelenski namjerava da preduzme u Donbasu. Ukrajina se tamo nalazi pred strateškim izborom: povući svoje snage ili riskirati da bude okružena Rusijom. Proteklih dana Ukrajina je dala više informacija. Početkom juna Zelenski je obišao linije fronta i nazvao borbe u Severodonjecku – gradu koji je ključan za kontrolu Donbasa – “izuzetno teškim”. Priznao je i da čak 100 ukrajinskih vojnika gine svaki dan, te opisao kako je Rusija okupirala petinu zemlje.

Iskrene javne izjave vlade mogle bi biti prethodnica za razgovore sa stanovništvom o strateškim izvorima koji će se usvojiti u Donbasu, smatraju analitičari.

“Vjerovatno postoji debata o tome da li povući odbranu koja bi mogla biti zarobljena ako ostane tamo”, rekao je Stephen Biddle, profesor međunarodnih poslova na Univerzitetu Kolumbija.

Postoji još jedan razlog za nepotpune obavještajne podatke o Ukrajini. Oblačnost je ograničila korištenje satelita iznad ove zemlje. Sjedinjene Države pružaju Ukrajini redovne, gotovo u realnom vremenu obavještajne podatke o lokaciji ruskih snaga, informacije koje Ukrajinci koriste za planiranje udarnih operacija i jačanje svoje odbrane.

Međutim, čak iu razgovorima na visokom nivou s generalom Markom Milijem i američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom, ukrajinski zvaničnici dijele samo svoje strateške ciljeve, a ne i dalje operativne planove. Ukrajinska tajnovitost natjerala je američke vojne i obavještajne službenike da pokušaju saznati šta mogu učiniti od drugih zemalja da djeluju u korist Ukrajine, prenosi New York Times.

Ukrajina, kažu zvaničnici, želi da predstavi sliku snage i javnosti i bliskim saradnicima. Vlada ne želi dijeliti informacije koje bi mogle ukazivati ​​na slabljenje odlučnosti ili ostaviti utisak da možda neće pobijediti. U suštini, ukrajinski zvaničnici nerado otkrivaju informacije koje bi mogle ohrabriti Sjedinjene Države i druge zapadne partnere da uspore transfere oružja.

Dr Bidl ističe da postoje dobri razlozi zašto Ukrajina ne govori iskreno o svojim snagama ili vojnoj strategiji.

“Nisam siguran da je u interesu američke ili ukrajinske javnosti da Ukrajinci budu otvoreni o svojim gubicima ako rezultat bude jačanje ratnih napora Rusije”, rekao je.

Slika koju su američki zvaničnici predstavili o teškom ratu, u kojem nijedna strana ne ostvaruje odlučujući napredak, čini se istinitom, ističe Biddle. Međutim, javne informacije o ukrajinskim žrtvama, gubicima opreme i moralu su nepotpune.

Ali postoji potencijalni trošak ako obavještajna zajednica ne može javnosti ili Kongresu predstaviti potpuniju sliku vojnih izgleda Ukrajine, rekao je Saner. Ako Rusija nastavi da napreduje, nerazumijevanje stanja ukrajinske vojske moglo bi dovesti do optužbi da obavještajna zajednica nije uspjela kreatorima politike dati punu sliku o izgledima Ukrajine u ratu.