Teroristički napadi u Parizu, izvedeni 13. novembra 2015. godine, nisu potresli samo Francusku i Evropu nego i čitav svijet. Mnogobrojne žrtve negativno su se odrazile na i na politički i društveni život u zemlji.

Nakon napada u zemlji je uvedeno vanredno stanje, koje je, prema posljednjoj odluci, produženo do maja 2017. godine.

Muslimani u Francuskoj, zajedno sa svim svojim organizacijama i institucijama, našli su se pod lupom. Nakon društvene traume koja je pogodila Francusku, došlo je do značajnih zakonskih promjena kada je riječ o borbi protiv terorizma, a jedna od glavnih tema bilo je određivanje nacionalnog identiteta te jačanje radikalne desnice, piše Anadolu Agency (AA).

U nizu napada u Parizu poginulo je 130, a ranjeno gotovo 400 ljudi. Od deset napadača odgovornih za napade 13. novembra, preživio je jedan, Salah Abdselam, uhvaćen prije sedam mjeseci, koji odbija da išta govori.

Odmah nakon napada, francuskih predsjednik Francois Hollande proglasio je vanredno stanje u trajanju od 12 dana (zakonski rok) i saopćio da su zatvorene sve granice. Nedugo zatim saopćeno je kako granice nisu zatvorene, ali su uvedene ponovne kontrole granica.

– Promjene koje su došle zajedno s vanrednim stanjem – 

Vanredno stanje koje je proglasio Hollande u ponoć 13. novembra 2015. Vijeće ministara je usvojilo, a onda je produženo do februara 2016. godine. Ovo je bio prvi put nakon Alžirskog rata (1954.- 1962.) da je Francuska uvela vanredno stanje.

Francuska je Vijeće Evrope obavijestila da je suspendirala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. U februaru, odlukom francuskog Vijeća ministara, vanredno stanje produženo je na još tri mjeseca. Potom je donesena odluka da se u državi provodi vanredno stanje sve do kraja Evropskog prenstva u fudbalu, koje se u Francuskoj održalo u junu ove godine.

Nekoliko sati prije nego što će 14. jula doći do napada u Nici, predsjednik Hollande je saopćio kako će vanredno stanje biti okončano 26. jula. U napadu izvedenom osam sati nakon izjave, poginulo je 86 ljudi.

Predsjednik Hollande najavio je produženje vanrednog stanja na još tri mjeseca. Na sjednici Vijeća ministara 21. jula donesena je odluka da će stanje biti produženo na još šest mjeseci.

“Operacija patroliranja” uz podršku vojske koja se nakon napada na redakciju lista “Charlie Hebdo” počela primjenjivati u centrima grada, vladinim institucijama i trgovačkim centrima nakon 13. novembra pojačana je i raširena na cijelu zemlju. Više od deset hiljada vojnika i pripadnika drugih sigurnosnih snaga patroliralo je ulicama Francuske s namjerom da narodu pokažu kako je uspostavljena sigurnost.

Već tokom prvih dana proglašenja vanrednog stanja uslijedile su brojne racije, privođenja, istrage i sudski procesi.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske, Bernard Cazenueve, na posljednjem sastanku je kazao kako je policija od novembra 2015. za godinu dana izvela upad na 4.071 adresu, privela 426 osoba, a 350 pravnih procedura za 1.400 osoba i dalje traje.

Prema njegovim riječima, određena je kazna za 94 osobe, a za 95 osoba donesena je odluka o kućnom pritvoru. Pored toga, donesena je zabrana ulaska u Francusku 201 stranom državljaninu, te zabrana o napuštanju zemlje za 430 osoba.

– Zatvoreno više od 20 džamija i mesdžida – 

U okviru primjene vanrednog stanja u zemlji, pokrenuta je istraga protiv velikog broja udruženja i vjerskih institucija. Francuska vlada je saopćila kako se vode intenzivne akcije protiv terorističke organizacije ISIS kako u zemlji, tako i u Siriji i Iraku, gdje se nalaze centri organizacije. Tokom ovih akcija, ispitivane su osobe svih uzrasta, pa tako i dijete od osam godine, ali i osoba od 70, što je izazvalo izvrgavanje ruglu akcije od strane medija.

U Francuskoj je zatvoreno više od 20 džamija ili mesdžida zbog širenja radikalnih stavova, a zakonska procedura protiv mnogih vjerskih institucija i vjerskih centara i dalje traje.

– Novosti u zakonu o borbi protiv terorizma – 

Promjene u zakonu o borbi protiv terorizma omogućile su policiji da izvode upade tokom noći, da osumnjičenike pod nadzorom četiri sata prije odluke o privođenju te postavljanje uređanja za prisluškivanje i snimanje u domove, radna mjesta i vozila.

Ozakonjena je upotreba uređaja koji omogućavaju spašavanje svih informacija ili šifri na telefonima ili računarima, svih razgovora i poruka. Omogućeno je praćenje objava kojima se veličaju terorizam i terorističke organizacije, što je zločin. Do danas su ugašena 54 internet portala zbog “veličanja terorizma” ili “propagiranja terorizma”.

Pored toga, specijalne jedinice dobile su savremeniju opremu i ovlasti, a angažiran je veći broj specijalaca te su akcije proširene na nekoliko regija. Specijalne jedinice su organizirane na taj način da u bilo koji dio Francuske mogu stići u roku od 20 minuta.

Prošlogodišnji napadi ostavili su traumu na stanovništvu, a istraživanja pokazuju kako jedan od dva Francuza najmanje jednom sedmično pomisli na trenutak napada. Također, oko 53 posto smatra kako borba protiv terorizma nije dovoljno efektivna.

– Napadi na muslimane postali uobičajeni –

Francuska će tokom vanrednog stanja u maju imati predsjedničke izbore, a na općim izborima u junu bit će izabrana nova vlast.

Situacija u zemlji odrazila se i na političku scenu. Pretpostavlja se da će vladajuća Socijalistička partija zabilježiti najmanji broj glasova u historiji. Lideri koji diskurskom punim ksenofobije, antiislamskih i rasističkih izjava i mržnje govore o političkim aktuelnostima, ugrožavaju društveni mir i blagostanje. Zbog islamofobnih izjava zatvaraju se vrata izbjeglicama i migrantima, a povećani su i napadi na strane državljane. (Tuzlanski.ba)