Stručnjaci za cjepivo zabrinuli su se nakon što je Vladimir Putin u utorak objavio da je Rusija, bez dokaza iz sveobuhvatnih kliničkih ispitivanja, odobrila cjepivo protiv koronavirusa.

Mislim da je to zaista zastrašujuće i rizično”, rekao je Daniel Salmon, direktor Instituta za sigurnost cjepiva na univerzitetu Johns Hopkins. Dr. Salmon i ostali stručnjaci kažu da je Rusija poduzela opasan korak preskakanjem takozvane faze 3 ispitivanja, koja može potvrditi da cjepivo djeluje bolje od placeba i ne nanosi štetu ljudima koji ga dobiju, za The New York Times piše Carl Zimmer.

Za razliku od eksperimentalnih lijekova koji se daju bolesnima, cjepiva su namijenjena za masovnu primjenu kod zdravih ljudi. Stoga moraju zadovoljiti visoke sigurnosne standarde. Ako stotine miliona ljudi dobiju cjepivo, čak i rijetka nuspojava može se pojaviti kod hiljada ljudi. Tokom prošlog stoljeća istraživači su razvili snažne načine za testiranje cjepiva na sigurnost i učinkovitost. Neke od tih lekcija naučene su na teži način, nakon što je cjepivo nekome bilo naštetilo. No cjepiva su sada među najsigurnijim medicinskim proizvodima na svijetu upravo zahvaljujući intenzivnoj strogosti kliničkih ispitivanja koja prate njihovu sigurnost i učinkovitost.

Ispitivanje obično započinje prije nego što bilo koja osoba dobije novo cjepivo, nastavlja Zimmer, tako što ga istraživači ubrizgaju u miševe ili majmune kako bi vidjeli reakciju. Ako istraživanje na životinjama prođe dobro, istraživači potom pronalaze nekoliko desetaka dobrovoljaca za fazu 1 ispitivanja, u kojoj dobrovoljci dobivaju eksperimentalno cjepivo.

“Bez obzira na obećavajuće prve rezultate, faza 3 ispitivanja može biti neuspješna”

Ljekari obično ove dobrovoljce drže pod nadzorom kako bi bili sigurni da nemaju trenutne negativne reakcije i da vide stvaraju li se protutijela na patogen. Nije rijetkost da ljudi osjećaju bolove u mišićima ili čak blagu temperaturu, ali takvi blagi simptomi obično ne traju dugo. Ako faza 1 ne izazove ozbiljne sigurnosne probleme, onda istraživači obično nastavljaju s fazom 2 ispitivanja, u kojoj cjepivo daju stotinama ljudi i obavljaju detaljnije opservacije.

Prva klinička ispitivanja cjepiva protiv koronavirusa počela su u martu i trenutno ih se provodi 29, a uskoro će ih biti i više. Kompanije kao što su AstraZeneca, Moderna, Novavax i Pfizer optimistične su, prema prvim rezultatima. Dosad su zapaženi samo blagi ili umjereni simptomi i nije bilo težih nuspojava. Dobrovoljci su razvili protutijela na koronavirus, a u nekim slučajevima čak i više nego što ih proizvode ljudi koji su se oporavili od infekcije, ističe Zimmer.

Međutim, bez obzira na obećavajuće prve rezultate, faza 3 ispitivanja može biti neuspješna. Termin ruske objave ukazuje kako je “malo vjerovatno da postoji dovoljno podataka o učinkovitosti proizvoda”, rekla je Natalie Dean, biostatističarka i stručnjakinja za infektivne bolesti Univerziteta Florida, koja je upozorila na žurbu u procesu odobrenja cjepiva. Dr. Dean napominje da su čak i cjepiva koja su imala obećavajuće rezultate u prvim ispitivanjima na ljudima propala u kasnijim fazama.

U velikom i nasumičnom kontrolnom ispitivanju istraživači daju cjepivo ili placebo desecima hiljada ljudi i čekaju da se u stvarnom svijetu susretnu s virusom.

“Onda čekate i pratite hoće li se razboljeti ili neće. Hoće li umrijeti ili neće”, kaže dr. Steven Black, stručnjak za cjepiva u Task Force for Global Healthu. Ako je cjepivo učinkovito, razboljet će se manje cijepljenih dobrovoljaca od onih koji su primili placebo.

Ruski istraživači još nisu ni započeli ovaj ključni test

U junu je Istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju pri ministarstvu zdravlja Ruske Federacije registrirao kombinovanu fazu 1 i 2 ispitivanja na cjepivu nazvanom Gam-COVID-Vac Lyo. Istraživači su planirali testirati cjepivo na 38 dobrovoljaca. Rekli su da je cjepivo bazirano na adenovirusu, bezopasnom virusu prehlade koji nosi gen koronavirusa, slično onome što u svojim cjepivima koriste AstraZeneca i Johnson&Johnson. Tehnologija je relativno nova, a prvo adenovirusno cjepivo za bilo koju bolest odobreno je u junu za ebolu.

Od tada su ruski dužnosnici tvrdili da će brzo doći do proizvodnje cjepiva. Objava ruskog predsjednika Putina u utorak to je i službeno potvrdila. Ipak, Institut nikad nije objavio podatke iz faza 1 i 2 ispitivanja. Tokom Putinove objave ruski ministar zdravlja Mihail Muraško rekao je da su “svi dobrovoljci razvili visoku koncentraciju protutijela na covid-19; istovremeno, nijedan od njih nije imao ozbiljnih komplikacija s imunizacijom”. Takve rezultate može se očekivati od faze 1, ali to nam ne govori djeluje li cjepivo zaista, ističe Zimmer.

“Ovo nadmašuje glupost. Putin nema cjepivo, radi se samo o političkoj izjavi”, rekao je John Moore, virolog s Cornell Medical Collegea u New Yorku.

U utorak je ruski institut otvorio web stranicu koja tvrdi da sljedećeg dana započinje faza 3 ispitivanja na 2000 ljudi iz Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Brazila i Meksika. Sva ostala ispitivanja cjepiva protiv koronavirusa koja su trenutačno u fazi 3 imaju deset puta više sudionika, otprilike 30.000 dobrovoljaca u svakoj.

Dr. Nicole Lurie, bivša pomoćnika tajnika za spremnost u američkom ministarstvu zdravlja i sadašnja savjetnica Koalicije za inovacije u spremnosti na epidemije, kaže da je pouka koju bi američka vlada trebala izvući iz Putinove objave jasna: “To je baš situacija koju Amerikanci očekuju da će američka vlada izbjeći.”

Osim utvrđivanja štiti li cjepivo zaista ljude, faza 3 ispitivanja može otkriti i neuobičajene nuspojave koje se možda nisu pokazale kod relativno malog broja dobrovoljaca u ranijim fazama. Samo zato što se neko razboli i umre nakon cjepiva, nastavlja Zimmer, ne mora nužno značiti da je cjepivo krivac. Upoređujući velike skupine ljudi koji su dobili virus i placebo, istraživači mogu identificirati neobične skupine slučajeva među cijepljenim pojedincima.

Tokom tog procesa proizvođači cjepiva dijele ove rezultate s vladinim regulatornim tijelima i naučnim časopisima u kojima ih analiziraju njihovi kolege. Vanjski stručnjaci potom procjenjuju podatke iz faze 3 i daju svoje preporuke Agenciji za hranu i lijekove, koja zatim odlučuje hoće li cjepivo odobriti za široku primjenu.

“Nije dovoljno reći da imamo sjajan proizvod”

“Nije dovoljno reći da imamo sjajan proizvod. Prije uporabe, drugi ljudi moraju zaista proučiti podatke i biti uvjereni da koristi nadmašuju rizike”, rekao je dr. Salmon za The New York Times.

Čak i nakon što cjepivo bude odobreno, istraživači ga i dalje prate kako bi bili uvjereni da je sigurno. Dok milioni ljudi dobivaju cjepivo, s vremenom se mogu pojaviti čak i rijetke nuspojave. Također je moguće da se neke skupine ljudi, poput djece ili starijih, suoče s rizicima od cjepiva koji nisu bili vidljivi u fazi 3 ispitivanja. Regulatorna tijela tada mogu prilagoditi cjepivo, primjera radi promijeniti dozu, kako bi bilo sigurnije.

U julu je ekipa istraživača sa Univerziteta u Tel Avivu analizirala licencirana cjepiva u SAD-u u prošlih 20 godina i zaključila kako su “sigurna i nije bilo važnih sigurnosnih problema nakon odobrenja”. Zaštitne mjere usporavaju razvoj cjepiva. Posljednjih godina nove epidemije kao što su ebola, SARS i ptičja gripa potaknule su proizvođače cjepiva da ubrzaju procese bez narušavanja sigurnosti. Usred pandemije covida-19, takve ideje sada provode u praksi.

Jedan od načina za sigurno ubrzavanje ispitivanja je da se regulatorna tijela unaprijed pripreme za analizu svake serije podataka, što može skratiti razdoblje između faza ispitivanja. Proizvođači cjepiva već su regulatorima pokazali da sigurno cjepivo protiv koronavirusa mogu napraviti u industrijskim razmjerima.

No istraživači još uvijek pokušavaju otkriti kako SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, čini ljude bolesnima i izbjegava imunološki sistem. Proizvođači cjepiva testiraju gotovo svaku moguću tehnologiju za cjepivo protiv covida-19. Neka su eksperimentalna cjepiva bazirana na starim rješenjima, ali druga nikad nisu odobrena za korištenje na ljudima za bilo koju bolest, piše Zimmer.

Dr. Black i njegovi kolege sarađivali su s CEPI-jem, neprofitnom organizacijom koja ubrzava razvoj cjepiva, na novim sigurnosnim postupcima za neka cjepiva protiv covida-19, među ostalima za cjepiva koja razvijaju AstraZeneca, CureVac i Novavax.

Istraživači su došli do potencijalnih medicinskih komplikacija na koje bi ispitivanja cjepiva trebala posebno obratiti pažnju. Bavili su se mogućnošću da zbog cjepiva ljudi zapravo budu skloniji težem obliku covida-19. Srećom, dosadašnja istraživanja ne pokazuju da se to događa. CEPI koordinira razmjenu podataka između proizvođača cjepiva. Objedinjavanjem sigurnosnih podataka iz različitih izvora, smatra dr. Black, CEPI će moći detektovati rijetke nuspojave koje se inače možda ne bi ni smatrale mogućim rizikom. (Tuzlanski.ba)