Njemački parlament donio je zakon koji će bankama u Njemačkoj omogućiti prodaju i pohranu kriptovaluta poput bitcoina. Ovo je značajna odluka na području regulacije kriptovalute, koja će vjerovatno imati dalekosežni međunarodni utjecaj.

Novo zakonodavstvo stupa na snagu 1. januara 2020. Nakon tog datuma kriptovalute poput bitcoina moći će se kupiti ili pohraniti u njemačke banke koje odluče proširiti svoju ponudu usluga.

Dosadašnji ponuđači prodaje i pohrane kriptovaluta kao što su kriptomjenjačnice poput Bitstamp-a, koje već danas posluju na njemačkom tržištu, morat će podnijeti zahtjev za licencu od regulatora Bafina prije isteka 2019. godine.

Njemački finansijski stručnjaci vjeruju da bi nakon usvajanja novog zakona njihova zemlja trebala postati utočište za ulagače u kriptovalute. Novo zakonodavstvo snažno podržava i BdB, udruženje njemačkih banaka.

Odluka njemačkog parlamenta predstavlja prekretnicu na ovom području i za druge zemlje jer je jedno od prvih, ako ne i prvo takvo zakonodavstvo u svijetu.

“To je dobra odluka iz više razloga”, komentirao je finansijski savjetnik David Vegelj prihvaćanje novog njemačkog zakonodavstva.

“Takvo zakonodavstvo prvenstveno omogućava pristup kupovini kriptovaluta široj masi ljudi, dok donosi veći nadzor kriptovaluta, te predstavlja signal da kriptovalute možda nisu ‘nategnute’, što mnogi još uvijek smatraju, i dokazuje da banke idu prema digitalizaciji, navodi Vegelj.

Također je dodao da će zbog takvog zakonodavstva ozbiljniji kriptoprojekti sletjeti u Njemačku, gdje će imati veće šanse za realizaciju.

“U pogledu regulacije kriptovaluta, Njemačka je postala međunarodni pionir s novim zakonodavstvom”, rekao je za Handelsblatt finansijski savjetnik Sven Hildebrandt.

Prema riječima stručnjaka, novo zakonodavstvo privući će kapital velikih stranih ulagača, koji su važni za regulaciju i sigurnost, kao i Nijemaca, koji bi ulagali u kriptovalute, ali im ne miriše ideja da svoj novac povjere stranim berzama.

Također je moguće da njemački primjer slijede i druge evropske zemlje.

Naime, Njemačka se pri pisanju novog zakona oslanjala na “rupu” četvrte direktive EU kako bi spriječila upotrebu finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma.

Direktiva trenutno zabranjuje bankama direkno poslovanje u kriptovalutama, ali ne i prodaju ili pohranu kriptovalute. (Indikator.ba)