Njemaćki ugostitelji hitno traže radnu snagu, nakon što su tokom lockdowna zbog korone mnogi napuštali taj posao. Gdje su oni sada? I koliko će branši trebati da se oporavi?
“Zbog manjka zaposlenih trenutno nudimo smanjeni izbor hrane”, piše na jelovniku jednog restorana u Meersburgu na Bodenskom jezeru. Na mnogim kafićima i restoranima vidljivo su istaknuti oglasi kojim se traže konobari ili kuhari, piše Deutsche Welle u današnjem članku.
Slično je širom Njemačke. Deny Scarlino, vlasnik jednog bara pored Stuttgarta, kaže da ga je tokom pandemije napustilo šestero zaposlenih. “Jedan je počeo voziti kamion, drugi su prešli u industriju, tamo imaju urednije radno vrijeme”, priča on.
Sudbina gastronomije je da se najviše radi kad većina građana ima slobodno vrijeme i želi uživati: uvečer, vikendom, preko praznika. Scarlino kaže da su mnogi strahovali da će serija lockdowna biti neprestana i da kafići više nikad neće biti puni.
Nije bilo pravog “vala” odlazaka
Maren Eli (33) radila je u vrhunskim restoranima, tamo je upoznala supruga koji je kuhar. Ona smatra da je pomoć države tokom razdoblja prinudnih odmora bila nedovoljna.
Država je pokrivala 60 posto od neto zarade, a kod onih koji imaju djecu i 67 posto. Naravno, kad ste kod kuće, nema napojnice koja je dobra dodatna zarada za zaposlene u ugostiteljstvu.
“Mislila sam da neću moći bez gastronomije”, kaže Eli. Ali onda se zaposlila u marketingu i oduševljena je. Redovno radno vrijeme, slobodni vikendi, vrijeme za porodicu. Sada si više ne može zamisliti ponovni rad u restoranu.
Nedavno su udruge gastronoma i hotelijera uputile dramatičan apel vlastima da olakšaju zapošljavanje radne snage iz inozemstva, prije svega iz balkanskih zemalja. Procjenjuje se da 60 posto ugostiteljskih objekata traži radnike.
No Enzo Weber s Instituta za istraživanje tržišta rada kaže da tijekom pandemije nije bilo posebnog “vala” odlazaka iz gastronomije, naprotiv. Tokom pandemije, kaže, manje je ljudi napustilo posao nego prije nje. Ali problem je u tome što nisu zapošljavani novi.
“Druge branše su dobitnici, recimo supermarketi, dostava hrane call centri ili branše poput javne uprave, vrtića i njege”, priča Weber. “Tamo se preselilo zapošljavanje jer su oni više zapošljavali nego drugi.”
Korona brža od tržišta rada
Slični problemi zadesili su i zrakoplovnu branšu, gdje dramatičan manjak osoblja na aerodromima izaziva haos i hiljade otkazanih letova u Njemačkoj.
I gastronomiju i zračni saobraćaj prvo je zatekla pandemija, ali ih je onda zatekao i brzinski oporavak od pandemije. Ljudi bi sada opet htjeli trošiti novac u restoranima ili na putovanja, čak i više nego prije pandemije.
“Sad svi istovremeno pokušavaju obnoviti posao. Ali tržište rada naprosto nije tako brzo. Dakle, korona je prebrza za tržište rada”, dodaje Weber. Prognozira da će trajati do iduće godine dok se stvari ne dovedu u ravnotežu.
Bivša radnica u ugostiteljstvu Maren Eli pak kaže da poslodavci u gastronomiji moraju boljim uslovima privući radnike.”To počinje od plaće. U nekim oglasima za posao čitam kako se kao prednost naglašava povezanost linijama gradskog prijevoza ili plaćanje po kolektivnom ugovoru. Ali to nisu nikakve povlastice, to su osnovni uslovi.”
