Gotovo 50 posto ljudi u Njemačkoj koji su migracionog porijekla tvrdi da postoji stalna diskriminacija na tržištu rada, navodi se izvještaju o stanju integracije u zemlji, koji je naručila njemačka Vlada, prenosi Anadolu Agency (AA).

“U obrazovnom sistemu, ali i na tržištu rada, mnogi ispitanici, bez obzira na porijeklo, ne vide jednak tretman prema osobama sa i bez migracionog porijekla. To je procjena koju potvrđuju i neke studije o obrazovanju i tržištu rada”, rekao je Marc Helbling, jedan od autora studije Integracijski barometar.

Dodao je kako oko trećina ispitanika smatra da učenici migracionog porijekla ne dobijaju jednake ocjene za isti uspjeh.

“Još više ispitanika, oko polovina, sumnjaju da osobe migracionog porijekla imaju jednake mogućnosti na tržištu rada s istim kvalifikacijama koje imaju osobe bez migracionog porijekla”, istakao je Helbling.

U 2021. godini, 22,3 miliona ljudi, odnosno 27,2 posto stanovništva u Njemačkoj je imalo migraciono porijeklo, što je povećanje od dva posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Saveznog zavoda za statistiku.

Smatra se da osoba ima migraciono porijeklo ako ona ili barem jedan roditelj nije rođen s njemačkim državljanstvom.

Oko 53 posto stanovništva sa migracionim porijeklom (skoro 11,8 miliona ljudi) ima njemačko državljanstvo, a skoro 47 posto strano državljanstvo (skoro 10,6 miliona ljudi).

Prognozira se da će migracija ove godine dostići novi maksimum jer se očekuje da će Njemačka primiti ukupno 1,2 miliona migranata do kraja godine, što je 35 posto više nego tokom izbjegličke krize 2015. godine.

Većina ljudi koji su ove godine stigli u Njemačku su izbjeglice iz ratom razorene Ukrajine. Skoro deset mjeseci od početka rata, procjenjuje se da svakodnevno samo u Berlin stiže oko stotinu novih ukrajinskih izbjeglica.

U 2015. godini većina izbjeglica je bježala od rata u Siriji.

Ove godine je oko 200.000 ljudi zatražilo azil u Njemačkoj, od kojih je većina došla iz Sirije, Afganistana i Iraka.​​​​​​