U svojem trećem pokušaju da postane predsjednica Francuske krajnja desničarka Marine Le Pen se ponovo plasirala u drugi krug izbora, ponovo s Emmanuelom Macronom.
Macron je po djelomičnim službenim rezultatima nakon prebrojanih 38 miliona glasova dobio 27.4 posto glasova, a Le Pen 25.54 posto. U drugom krugu ankete u ovom trenutku predviđaju tijesnu Macronovu pobjedu s tijesnom većinom od 51 do 54 posto. Sljedeća dva tjedna su odlučujuća te nije nemoguće da Marine Le Pen postane sljedeća predsjednica Francuske.
Obećava uvesti red u Francusku
Le Pen je u prvom obraćanju nakon izborne šutnje rekla da osjeća najiskreniju zahvalnost i da će s poniznošću preuzeti odgovornost koju su joj glasači dali.
“Vidim nadu u ovom glasanju, nadu, nadu da će se probuditi ova naša oživljena snaga”, dodala je.
Rekla je da će biti predsjednica svih Francuza ako bude izabrana u drugom krugu te da će provoditi kontrolu useljavanja i brinuti se za sigurnost svih građane.
Uz uzvike svojih pristaša koji su skandirali “pobijedit ćemo”, obećala je da će uvesti reda u Francuskoj u roku od pet godina.
Kćerka zloglasnog antisemita i desničara
Ko je, dakle, Marine Le Pen i za što se ona zalaže? Marine Le Pen rođena je kao Marion Anne Perrine Le Pen 1968. godine.
Njen otac je Jean-Marie Le Pen, vjerovatno najpoznatiji francuski ekstremni desničar, koji je godinama vodio stranku Nacionalna fronta. Otac Le Pen je ostao zapamćen po svojim rasističkim i antisemitskim ispadima, a vrhunac političke karijere mu je bio kada je kao kandidat Nacionalne fronte 2002. uspio ući u drugi krug predsjedničkih izbora sa 16 posto glasova, u kojima je onda spektakularno izgubio od Jacquesa Chiraca. Prema tome, osvajanje Elizejske palače svojevrsna je obiteljska opsesija Le Penovih.
Marine Le Pen je članicom Nacionalne fronte postala 1986., kroz godine je doživljavala određene uspjehe na regionalnim izborima, a 2004. je izabrana u Evropski parlament na platformi izlaska Francuske iz Evropske unije.
Razlaz s ocem
Predsjednica Nacionalne fronte postala je 2011. godine naslijedivši na čelu stranke svojeg oca, koji je vodio od osnivanja 1972. Nakon preuzimanja stranke prvi put se kandidirala za predsjednicu Francuske te je na izborima 2012. osvojila treće mjesto sa 17.9 posto glasova. Na sljedećim predsjedničkim izborima ušla je u drugi krug s 21.3 posto pa tamo izgubila od Macrona osvojivši 33.9 posto glasova.
Na svojem putu prema Elizejskoj palači Marine Le Pen je donekle modernizovala Nacionalnu frontu te se ogradila i od niza kontroverznih izjava svojeg oca. On je čak izbačen iz stranke 2015. godine. Promijenila je i ime stranke u Nacionalno okupljanje.
Suosnivač stranke Jean-Marie Le Pen nazvao je to “izdajom”. “Ime nije samo etiketa, nego i duga i odvažna povijest aktivizma koju se odbacuje”, požalio se medijima osudivši “predlagatelje i izvršitelje” te odluke, koji uključuju i njegovu kćer.
Inače, Marine Le Pen ima troje djece iz dva braka. Završila je pravo i šest godina radila kao odvjetnica, a onda se posvetila politici.
Saradnja s Putinom
Marine Le Pen je kao žestoka kritičarka NATO-a uvijek imala simpatije za ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njegove “suverenističke” politike, a svakako je pomoglo i to što je njena stranka dobivala finansijsku podršku od Rusije.
Le Pen želi izvesti Francusku iz EU, a Putin želi oslabiti EU, tako da im se poklapaju i neki strateški politički ciljevi. Le Pen je Putin 2017. primio u Kremlju, a ona je pozivala na savez Rusije, Evrope i SAD-a “u borbi protiv islamista”. Putin je indirektno podržao Le Pen na prošlim predsjedničkim izborima u Francuskoj, ali mu operacija nije uspjela kao u slučaju Trumpa. Le Pen se nakon ruske invazije na Ukrajinu ogradila od Putina.
Kontroverze s novcem pratile su i njene mandate u Evropskom parlamentu, u kojem je optužena za nenamjensko trošenje novca. Na kraju je morala vratiti 300 hiljada eura.
Isticala se i raznim izjavama protiv muslimana.
Ako postane predsjednica Francuske, najavljuje savez s Mađarskom i Poljskom unutar EU
Le Pen je bliska i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, čiji je reizbor, naravno, podržala. Ako bude izabrana za predsjednicu Francuske, neće povući Francusku iz šengenske zone slobodnog kretanja, što je prije obećavala, ali će, kaže, stvoriti savez s Mađarskom i Poljskom protiv Bruxellesa.
Le Pen i Orban su prošle godine oštro kritizirali “ideološku brutalnost” Evropske unije odbacujući svako načelo primata evropskog prava nad nacionalnim, čime su snažno stali na stranu Poljske koja takav spor vodi s Bruxellesom.
“To je načelo nametnuto manevrima i poljsko pravosuđe potpuno opravdano potvrđuje svoje pravo da odredi i provodi temeljna pravila svog nacionalnog pakta”, rekla je Le Pen.
“Prijetnje sankcijama, isključivanjem, predstavljaju rijetko nasilje prema Mađarskoj i Poljskoj”, dodala je.
Francusku želi povući iz komande NATO-a, uz objašnjenje da se ne želi petljati u ratove koji nisu njihovi.
Forsiranje teme troškova života se isplatilo
Kako piše Politico, Le Pen je mjesecima obilazila sela i male gradove u kampanji s niskim troškovima, koja je pokušala doprijeti do običnih Francuza, a njena rana fokusiranost na pitanja troškova života pokazala se dobrim potezom jer su inflacija i sve veći troškovi goriva pogodili porodične proračune u Francuskoj.
“Oblikujući se kao zagovornica siromašnih i potlačenih protiv elita, Le Pen obećava da će “vratiti njihov novac Francuzima” nizom velikodušnih prijedloga uključujući smanjenje poreza na dohodak za mlade odrasle osobe i smanjenje PDV-a na gorivo, mjeru kojima se obraća onima koji su podržali prosvjede Žutih prsluka 2018. i 2019. protiv poreza na gorivo. Njen izazov bit će uvjeriti birače, posebno konzervativne, da su njeni ekonomski prijedlozi održivi”, smatra Politico.
U svakom slučaju, porodica Le Pen nikad nije bila bliže ulasku u Elizejsku palaču nego sada. Otac Jean-Marie je četiri puta pokušavao. Kćerka Marine se na ovim francuskim izborima pak nada trećoj sreći. (Index.hr)
