Skandal “Švicarske tajne” ukazao je na potrebu dubinske analize klijenata banaka u cilju sprečavanja pranja novca i suzbijanja finansiranja terorizma, slažu se Evropska komisija i zastupnici u Evropskom parlamentu.
Oni su u Briselu na mini plenarnoj sjednici EP-a raspravljali o finansijskoj aferi nazvanoj Švicarske tajne, odnosno o curenju informacija vezanom za poslovanje švicarske banke Credit Suisse.
Povjerenica Komisije za finansijske usluge Mairead McGuinness rekla je da postoje zabrinjavajuće vijesti jer je druga po veličini švicarska banka imala poslovne odnose “s korumpiranim članovima vlada i raznim prevarantima“.
Prema dokumentima koje je neimenovani zviždač dostavio medijima, više od 18.000 računa u navedenoj instituciji pripada kriminalcima, osuđenicima, kršiteljima ljudskih prava, ratnim zločincima, autokratama, narkobosovima.
Banka je navodno znala da posluje s visokorizičnim individualcima.
Najstrožije čuvana tajna
Popis klijenata švicarskih banaka jedna je od najstrože čuvanih svjetskih tajni te krije identitete najbogatijih ljudi kao i tragove o akumuliranju njihovog bogatstva. Većina zastupnika u raspravi se osvrnula i na ruske oligarhe pri čemu su upozorili da im se ne smije pomagati sakriti bogatstvo.
McGuinness je rekla da su Švicarske tajne pokazale propuste u provjeri klijenata te je potrebno izvršiti njihovu dubinsku analizu što je ključno u okviru sprečavanja pranja novca i suzbijanja finansiranja terorizma.
„Pojačali smo borbu usvojivši u julu prošle godine paket zakonodavstva“, istakla je. Dodala je da će Komisija poboljšati napore u tom pogledu i u EU i u trećim državama. Eurozastupnici i države članice trenutno rade na nacrtima novih zakona za jačanje borbe protiv pranja novca.
Unija više od 30 godina razvija regulatorni okvir za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma te za upravljanje povezanim rizicima. Prva Direktiva EU-a o suzbijanju pranja novca usvojena je 1991. godine i od tada je doživjela tri velike reforme. (Agencije)
