Nekoliko zemalja NATO članova moglo bi biti spremno na vrlo riskantan potez. Ne uspiju li članice saveza Ukrajini pružiti potrebna sigurnosna jamstva i konkretan put prema članstvu, neke zemlje spremne su u Kijev poslati vlastite trupe.
Tako je barem Guardianu rekao bivši tajnik NATO-a Anders Rasmussen, koji je i savjetnik ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Ususret velikog summita zemalja članica u litavskom Vilniusu, on obilazi Evropu i Washington te pokušava procijeniti kako savez diše po pitanju budućeg članstva Ukrajine te sigurnosnih jamstava koje ta zemlja traži, piše Telegram.
Poljska i zemlje Baltika spremne
Čak i ako Ukrajina dobije potrebna jamstva, rekao je, druge zemlje ustrajat će da tema članstva bude jedna od najvažnijih na samitu u Vilniusu.
“Ako se NATO ne može složiti oko jasnog puta Ukrajine prema članstvu, postoji jasna mogućnost da će se neke zemlje same pokrenuti. Znamo da je Poljska jako posvećena pružanju konkretne pomoći Ukrajini, i ne bi isključio mogućnost da Poljska postupi još snažnije u tom smjeru, možda čak slanjem postrojbi.
Poljsku bi mogle slijediti baltičke zemlje. Mislim da bi Poljaci ozbiljno razmotrili formiranje koalicije zemalja koje su na to spremne, ne dobije li Ukrajina ništa u Vilniusu. Ne bismo smjeli podcijeniti osjećaje Poljaka, jer oni smatraju da se zapadna Evropa predugo oglušuje na njihova upozorenja oko Rusije”, rekao je Rasmussen, dodavši da bi Ukrajina sasvim legalno mogla zatražiti takvu pomoć.
Američka ambasadorica u NATO-u Julianne Smith rekla je da se “razmatra niz opcija koje će signalizirati da Ukrajina napreduje u odnosu s NATO-m”, a aktualni šef saveza Jens Stoltenberg kazao je da će sigurnosna jamstva biti jedna od tema u Vilniusu. Napomenuo je ipak da se, pod člankom pet, potpuna sigurnosna jamstva daju samo punim članicama saveza.
Samo jamstva nisu dovoljna
Rasmussen je rekao kako je ključno da Ukrajina dobije pisana sigurnosna jamstva, po mogućnosti prije početka samita, ali da to ne bi trebala biti službena jamstva NATO saveza. Ta bi jamstva trebala uključiti između ostalog dijeljenje obavještajnih informacija, zajednička obuka, pojačanja proizvodnje streljiva i slanje dovoljno oružja kako bi Ukrajina uspješno odbila Rusiju od budućih napada.
Već, podsjetimo, postoji podjela, jer neke zemlje smatraju da bi se ta tema trebala raspraviti odmah, dok druge, poput Njemačke, smatraju da o tome ne može biti ni riječi sve dok traje rat.
“Razgovarao sam s liderima nekoliko istočnoevropskih zemalja i postoji grupa okorjelih saveznika koji u najmanju ruku žele neometan put Ukrajine prema članstvu.
