Nakon što je izraelska agresija na Pojas Gaze ušla u 45. dan, počele su se otkrivati konture početne štete i gubitaka koje je izraelska ekonomija pretrpjela, uz procjene da je na putu prema recesiji.

Posljednje takve procjene dolaze od Shmuela Abramzona, vodećeg ekonomiste u izraelskom Ministarstvu finansija, koji smatra da je sasvim izgledno očekivati da će se štete i gubici povećati.

Kaže da izraelska ekonomija pati pod teretom agresije na Gazu još od 7. oktobra te izražava bojazan da će se gubici povećati ako se proširi rat s Hezbollahom na sjevernom frontu.

Prema Abramzonovim procjenama, koje je objavio izraelski ekonomski list The Marker, nesigurnost i nejasna situacija u vezi s daljim tokom rata u Gazi te nastavak eskalacije na libanskom frontu mogli bi utjecati na ekonomsku aktivnost i uzrokovati višedimenzionalnu štetu izraelskoj ekonomiji, prenosi Aljazeera Balkans.

Stagnacija BDP-a i recesija

Prema njegovim riječima, svaki mjesec rata mogao bi dovesti do gubitaka u bruto domaćem proizvodu (BDP) od osam do devet milijardi šekela (2,1 do 2,4 milijarde dolara), kao i budućih gubitaka za ekonomiju i tržište rada.

Prema Abramzonovim očekivanjima, BDP Izraela u 2023. godini mogao bi se smanjiti za 1,4 posto, što znači da će stopa ekonomskog rasta ove godine dostići samo dva posto, u poređenju s ranijim očekivanjima rasta od 3,4 posto.

Budući da broj stanovnika Izraela raste svake godine za dva posto, ovakva situacija znači da će doći do stagnacije BDP-a po glavi stanovnika u Izraelu 2024. godine.

U periodu pandemije korona virusa, od vodećeg ekonomiste u Ministarstvu finansija zatraženo je da gotovo sedmično dostavlja vladi ažuriranu procjenu o padu BDP-a.

Procjene su se uglavnom zasnivale na mjerama zatvaranja i njihovim reperkusijama na tržište rada, trgovinski promet i ekonomiju.

Međutim, sada smatra da se izraelska ekonomija nalazi pod teškim teretom agresije na Gazu.

Danas, u svjetlu rata u Gazi, eskalacije na frontu s Libanom i raseljavanja Izraelaca iz zona sukoba na jugu i sjeveru, glavni ekonomista u Ministarstvu finansija ne objavljuje ažurirane procjene u vezi s štetom koja je nanesena BDP-u uslijed zatvaranja i raseljavanja.

Pogođena većina sektora

Prema pisanju lista, u sadašnjim okolnostima ne mogu se formulirati ovakve procjene, jer ne postoji mogućnost preciznog praćenja promjena i razvoja dešavanja, a time i procjena očekivane štete.

Geografski posmatrano, najveće štete nastaju na sjeveru, na frontu s Libanom, i na jugu, na frontu s Gazom, uglavnom na područjima iz kojih su evakuirani stanovnici, jer je došlo do poremećaja u velikom dijelu poslovnih aktivnosti na ovim područjima.

S druge strane, u svim krajevima zemlje nanesena je šteta određenim komercijalnim aktivnostima, jer su ratom teško pogođeni sektor zabave, djelatnosti restorana i kafića, civilna avijacija, a također i turizam, s izuzetkom jednog broja hotela u koje su smješteni evakuirani stanovnici.

Dodatne nuspojave povezane su sa smanjenjem tržišta rada, s obzirom na to da se stotine hiljada radnika u Izraelu trenutno nalazi u sastavu rezervnih snaga koje učestvuju u ratu u Gazi.

Istovremeno, zbog poremećaja u obrazovnom sistemu i potpunog ili djelomičnog obustavljanja nastave, veliki dio radnika ne dolazi na posao, što smanjuje njihovu produktivnost.

Postoje različita mišljenja o očekivanim inflatornim efektima rata.

Neke rane procjene pokazuju da će rat nanijeti štetu stranoj ponudi i izazvati nagli pad vrijednosti šekela, stvarajući tako nove inflatorne pritiske.

Nakon što je šekel porastao u novembru i ušao u neku vrstu ”ratne rutine”, čini se da su ta očekivanja bila barem djelimično pogrešna.

Zahtjevi za novčane naknade

Što se tiče tržišta rada, u periodu od 7. oktobra do 19. novembra 128.000 Izraelaca se prijavilo za naknadu za nezaposlene i naknade u Zavodu za osiguranje, a od njih 96.000 je zatraženo da uzmu odsustvo sa posla bez primanja plate ili naknade za nezaposlene.

Poređenja radi, u prosjeku se mjesečno podnese 20.000 novih zahtjeva za novčani dodatak i naknade za nezaposlene, od čega je 59 posto u dobi od 20 do 40 godina, a 39 posto je u dobi od 41 do 67 godina.

Prema podacima Zavoda za rad izraelskog Nacionalnog instituta za osiguranje, prošlog mjeseca je na listu nezaposlenih dodano oko 70.000 ljudi.

Ovaj broj je tri puta veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, jer je 60 posto novih podnositelja zahtjeva za naknadu za nezaposlene poslano na neplaćeno odsustvo. (Agencije)