Znate li kakve sve posljedice možete imati?
Odjeća kupljena u trgovinama često ima miris nove robe, obično zbog upotrebe hemikalija u proizvodnji. No znači li to da je zaista treba oprati prije prvog nošenja?
Da, ako pitate stručnjake. Tekstil može zadržati ostatke od proizvodnje, poput konzervansa i viška boja, prema njemačkoj grupi za savjetovanje potrošača Forum Waschen.
Brzo pranje također ima smisla zbog higijenskih razloga, posebno kada je u pitanju donje rublje, budući da su odjevne predmete možda isprobali drugi ljudi prije nego što ste ih kupili.
Kako biste spriječili da isprani višak boje oboji drugu odjeću, novu robu uvijek perite s tekstilom slične boje i koristite odgovarajući deterdžent. Za svaki slučaj mogu možete dodati i maramice za upijanje čestica boja.
“Na tkanini se mogu nalaziti bakterije od ljudi koji su odjeću isprobavali u trgovini, a ko zna koliko ih je bilo”, napominje Lana Houge iz SAD-a, profesorica predmeta vezanih za proizvodnju odjeće.
“Gotovo svaki konac ili obojena tkanina zahtijeva hemikalije kako bi bilo moguće pretvoriti u slatku suknju ili majicu. Nažalost, te hemikalije mogu imati nuspojave kao što su kontaktni dermatitis, crveni osip koji jako svrbi”, pojasnila je.
Dodaje kako se odjeća proizvodi u raznim dijelovima svijeta pa su tako i hemikalije koje se koriste različite. Zakoni su u raznim državama različiti. Tako se negdje koriste hemikalije koje su u drugim zemljama zbog svoje štetnosti zabranjene. A kupac to neće znati dok kupuje odjeću i neopranu je stavlja na svoju kožu.
Na primjer, u SAD-u su u nekim komadima odjeće u trgovinama pronašli formaldehid u količinama većima od zakonski dopuštene granice, a zna se da je on kancerogen.
Donald Belsito je profesor dermatologije na Univerzitetu u New Yorku. On kaže da se bakterije, gljivice i uši lako mogu nataložiti i razmnožavati na tkanini jer je dug put od početka proizvodnje do krajnjeg kupca – preko hala u kojima se proizvodi sama tkanina, transporta do tvornica i šivanja pa transporta raznim kontejnerima do velikih skladišta, preslagivanja i slaganja u maloprodajne lance.
“Ne postoji način da pratite ko je tu odjeću prije vas imao u svojim rukama ili na sebi. Vidio sam slučajeve ušiju koje su na ljude prešle s odjeće koju su isprobavali u trgovini, a postoje i zarazne bolesti koje se mogu prenijeti preko odjeće”, objasnio je Belsito.
Pranje odjeće uveliko smanjuje vjerovatnost dobivanja osipa ili izloženosti kože raznim hemikalijama. Posebno treba pripaziti na odjeću u kojoj se tijelo znoji jer tada se pore na koži rašire te je hemikalijama omogućen lakši ulazak u kožu, piše 24sata.
