U susret Vaskrsu, kojeg pravoslavni hršćanski vjernici obilježavaju Vaskrsenje po Julijanskom kalendaru, najveći i najstariji hršćanski praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću.

Vaskrs se uvijek proslavlja u prvoj nedjelji punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevice i poslije jevrejske Pashe, na osnovu odluke koja je donijeta na Nikejskom saboru 325. godine, koju i danas poštuju sve pravoslavne crkve.

Obilježava se tri dana

Po julijanskom kalendaru, Vaskrs najranije može pasti 4. aprila, a najkasnije 8. maja, dok po gregorijanskom kalendaru od 22. marta do 25. aprila, što čini Vaskrs “pokretnim” praznikom. Vjernici  Vaskrs obilježavaju tri dana, a crvenim slovom u crkvenom kalendaru su, pored prvog dana, obilježeni i vaskršnji ponedeljak i vaskršnji utorak.

Hrišćani vjeruju da je prva osoba koja je srela vaskrslog Isusa Hrista bila Marija Magdalena, a kasnije se on ukazao i svojim učenicima. Običaj je da vaskršnje slavlje počne odmah poslije jutarnje službe, a tada se vjernici pozdravljaju riječima “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”.

Jaja se farbaju u crveno

Ispravno je reći i “Hristos voskrese”. Uskršnjim slavljem za vjernike se završava Veliki post, a običaj je da vaskršnja jaja budu prvi mrsni zalogaji.

Vaskršnja jaja se, prema običajima, farbaju u crveno, kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prvo ofarbano jaje se, prema narodnim običajima, smatra “čuvarkućom”, odnosno zaštitnikom kuće i zdravlja, i običaj je da se čuva do narednog Vaskrsa.

Prema vjerovanju, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju poklonila prva jaja, kada je došla u Rim s porukom o vaskrsenju Isusa Hrista.

Dok je u većini slučajeva običaj da se jaja farbaju na Veliki petak, u nekim krajevima to se radi na Veliki četvrtak ili Veliku subotu.

Domaćice su se trudile da uvijek započnu farbanje jaja rano ujutro, čim sunce izađe. Zapravo, svaki posao koji simbolizuje radost započinjale su dok sunce napreduje, kako bi i njihovu porodicu pratili napredak i sreća.

Isus Hristos je, prema jevanđeljima i vjerovanju, razapet u petak, subotu je preležao u grobu, a u nedjelju je vaskrsao iz mrtvih i tako pobijedio smrt i svim ljudima darovao vječni život.

Tradicija bojanja jaja

Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja od ljudi na Golgoti i Jerusalimu.

Kako se farbaju vaskršnja jaja?

Domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuhati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice vaskršnje ili bogojavljenske. Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomjerno budu obojena, a broje svježe ofarbana jaja, čiji broj raste svakoga časa. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove čuvarkuća.

Prije farbanja jaja se mogu šarati. Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Najprije se pero zagrije na plamenu svijeće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta.

Pošto vosak ne prima boju, poslije, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bijele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše X. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju krstići, cvjetići i druge figurice. U novije vrijeme, izrađuju se specijalne naljepnice koje se mogu lijepiti na jaja. Nekada je to radila samo domaćica, a danas cijele porodice učestvuju u ovom divnom ritualu.