Prvi kontakt mame i bebe nakon porođaja vrlo je važan i trebalo bi da prođe bez ometanja. Evo i zbog čega…

U kulturi koja često majka i beba razdvajaju zbog rutinskih procedura kao što su čišćenje, vaganje i mjerenje, pa tako većina beba propušta kritično vrijeme kada bi trebalo da bude kožu uz kožu sa majkom, a ovo može dovesti do kraćih ili drugotrajnih posljedica za sve.

Kako se ovim procedurama ne poboljšava dobrobit ni majke ni djeteta, ne postoji razlog zašto se one ne bi mogle odložiti za jedan sat.

Taj prvi sat nakon rođenja trebalo bi da bude fokusiran na bebino prvo dojenje, i vezivanje majke i djeteta. Osim ako majci ili bebi ne treba medicinska briga, bolnički protokoli bi trebalo da podrže ovo vrijeme novog početka, u slučaju vaginalnog rođenja kao i u slučaju carskog reza.

Šta je ustvari neometani prvi sat?

Čim se beba rodi stavlja se na mamin stomak. Preko njih bi trebalo staviti toplo ćebe, kako bi se majka ugrijala. Ovo usporava proizvodnju adrenalina kod majke, pa on ne ometa proizvodnju oksitocina i prolaktina koji su esencijalni za zbližavanje i dojenje.

U ovih sat vremena majčine potrebe su jednostavne: toplota i tišina, mirno okuženje. Bitno je zapamtiti da se ona i dalje porađa – placenta i membrane tek treba da izađu, a materica tek treba da se skupi.

Predstavljamo vam sedam razloga zašto prvi sat nakon rođenja treba da prođe bez ometanja:

1. Beba će sama započeti dojenje

Kada se se beba spusti na majčin stomak i kada je niko ne ometa, ona će najčešće sama naći bradavicu i početi da se hrani, a rano dojenje je veoma bitno za povezivanje majke i djeteta, i pomaže da se brže izbaci placenta, pa samim tim i smanjuje rizik od postporođajne hemoragije (krvarenja).

2. Regulisanje tjelesnog sistema

Bebe koje su u mainom zagrljaju u prvim satima nakon rođenja su sposobnije da regulišu svoju tjelesnu temperaturu i disanje. Novorođene bebe ne mogu da prilagode svoju tjelesnu temperaturu kao starija djeca i odrasli, pa im direktan dodir sa majkom pomaže u ovome.

Ovaj prvi sat u kome je bebina koža u direktnom kontaktu sa majčinom takođe smanjuje rizik od hipoglikemije (nizak nivo šećera u krvi).

3. Pupčana vrpca je duže netaknuta

Ostavljanje pupčane vrpce netaknute dok još uvijek pulsira dozvoljava bebi da prima kiseonik kroz placentu, dok se polako prilagođava na disanje plućima. To što je u dodiru sa majkom će pomoći bebi da stabilizuje disanje, a vrpca bi trebalo da ostane čitava duže vrijeme kako bi im dala šansu da prime crvena krvna zrnca i smanje rizik od anemije.

Čak i ako se porodite carskim rezom, u nekim slučajevima postoji mogućnost da pupčana vrpca ostane netaknuta.

4. Pomaže da se mama i beba zbliže

Direktan kontakt majke i djeteta im dozvoljava da se upoznaju. Majke koje imaju “koža-uz-kožu” iskustvo nakon porođaja će biti samopouzdanije i otvorenije sa svojim bebama. Ovo zbližavanje je bitno za bebino preživljavanje, a majke su “programirane” da brinu o svojim mališanima. Receptori oksitocina u ženskom mozgu se povezuju tokom trudnoće, tako da kada je beba rođena, majka bolje reaguje na ovaj hormon koji pomaže u razvijanju materinskog instinkta. Oksitocin se takođe više proizvodi kada majka doji dijete i drži ga uz sebe.

Majke koje prođu ovo iskustvo će se lakše zbližiti sa svojom djecom u njihovom kasnijem životu.

5. Povećava uspješnost dojenja

Početak dojenja i njegovo trajanje biće uspješniji kod beba koje imaju “koža-uz-kožu” kontakt. Svetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje beba tokom prvih šest mjeseci, kako bi one normalno rasle, razvijale se i bile zdrave.

6. Štiti od efekta razdvojenosti

Čim se rode bebe su spremne da stupe u kontakt sa majkom – novorođenče koje nije bilo izloženo lijekovima će biti veoma oprezno i zuriće u majčino lice, prepoznajući njen miris, zvuk njenog glasa i dodir njene kože. Ključ za bebino preživljavanje jeste blizina majke. One su rođene sa instinktom da ostanu sigurne u majčinoj blizini, gdje imaju toplinu, sigurnost i potrebnu njegu.

Bebe glasno protestvuju kada su odvojene od majke, i ukoliko se ne vrate njoj padaju u očaj, u kome mogu odustati i postati tihe i mirne. Ovo je dio instinkta preživljavanja kako bi se izbjegli predatori, i njihovo tijelo polako usporava kako bi sačuvalo energiju i toplinu.

7. Bebi će prirodno ojačati imunitet

Kada se bebe rode, one izlaze iz skoro sterilnog okruženja i majka im prenosi bakterije. Ovo je bitno jer tako bebine ćelije “treniraju” da shvate koje su dobre a koje loše bakterije. Ovako se bebi imuni sistem pokreće i uči da se bori od infekcija i štiti od bolesti.

Istraživanja pokazuju da bebin imuni sistem neće dostići potpuni potencijal ukoliko beba nije izložena majčinim bakterijama (putem vaginalnog rođenja ili dojenja). Samim tim, ovo povećava rizik od bolesti u budućnosti.

Kontakt kožom i rano dojenje su odličan način da se beba izloži baketrijama.

Savjeti za planiranje neometanog sata nakon rođenja:

– Izaberite doktora i okruženje koje može povećati šanse da prvi sat prođe neometano. Ljekari bi trebalo da vas podrže u ovome i ostave rutinske preglede za kasnije.

– Kreirajte optimalno okuženje za porođaj (toplo, prigušena svjetla, tiho, privatno..). Ovo podiže prave hormone za prirodan porođaj, što smanjuje šanse za intervencije koje mogu da uzrokuju razdvajanje od bebe.

– Budite sigurni da tim ljekara shvata značaj ostavljanja pupčane vrpce dok ne prestane da pulsira, tako da beba ne može biti odvojena od vas.

– Kako bi pospešili proizvodnju oksitocina i prolaktina, potrudite se da okruženje i nakon rođenja ostane toplo i mirno. (yumama.com)