Subota, 27. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Osobe s plavim očima možda imaju jednu zanimljivu prednost pred ostalima

Preuzmite sliku

U svijetu u kojem obiluje raznolikost, plave oči oči se ističu kao jedna posebna osobina. Dok se globalno samo jedna od deset osoba može pohvaliti tom upečatljivom nijansom boje očiju, u određenim europskim populacijama prevalencija naglo raste na čka i do tri na svake četiri osobe.

Plave šarenice očiju intrigirale su naučnike godinama. Sada, naučnici u Velikoj Britaniji sugerišu da plavooki pojedinci mogu imati malu prednost u uslovima slabog osvjetljenja.

Antropologinje Kyoko Yamaguchi i Faith Erin Cain sa Univerziteta John Moores u Liverpoolu provele su preliminarno istraživanje u kojem je učestvovalo 39 odraslih volontera. Sudionici su bili podvrgnuti kratkom očnom testu pri smanjenoj razini svjetla, otkrivajući intrigantne rezultate.

Zanimljivi rezultati istraživanja

Eksperiment je pokazao da osobe s plavim očima mogu razaznati natpise na zidu u znatno slabijim uslovima osvjetljenja, u poređenju s osobama sa smeđim očima. Njihovo otkriće podupire teoriju da je gubitak pigmentacije šarenice mogao biti povoljan u određenim populacijama, kako bi se poboljšao vid u okruženjima sa slabim osvjetljenjem.

Međutim, važno je napomenuti preliminarnu prirodu istraživanja i relativno malu veličinu uzorka ispitanih osoba. Ipak, rezultati bacaju svjetlo na evolucijske sile koje sudjeluju u oblikovanju raznolikosti boja očiju.

Boja naših očiju određena je prisutnošću i raspodjelom proteina poput melanina u šarenici. Više nivoa melanina potamnjuju oči, dok smanjena pigmentacija rezultira plavijom bojom.

Što kaže evolucijska povijest?

Evolucijska historija sugeriše da se genetska mutacija koja je uticala na nivou melanina u očima dogodila u jednoj jedinki, šireći se kroz generacije i postala uobičajena osobina u cijelom svijetu, no razlozi postojanosti te mutacije su složeni i višestruki. Primjera radi, možda je to dovelo do poboljšanog vida u okruženjima sa slabim osvjetljenjem ili je to možda odražavalo trošenje manje resursa (melanina) za razvoj u teškim uslovima.

U konačnici, navedeno istraživanje naglašava zamršenu međuigru između genetike, okoliša i prirodne selekcije u oblikovanju ljudske raznolikosti. Istraživanje je dostupna za recenziju na repozitoriju bioRxiv. (Zimo.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje