Aristotel je rekao da sreća ovisi o nama samima. Grčki filozof je bio uvjeren da istinski sretan život zahtijeva ispunjenje širokog spektra uvjeta, uključujući fizičko i mentalno blagostanje, čime je udario temelje nauke o sreći.

Pet navika sretnih ljudi

Sreća je dobrim dijelom u našim rukama i na nju djelomično utičimo svojim izborima. Tu se nameće pitanje – ko ne bi htio izabrati da bude sretniji?

Svi koji su spremi na taj izbor, trebaju na njemu raditi, smatraju naučnici. Najbolji i najsigurniji put je onaj koji je popločen zdravim navikama.

Ovo je popis navika koje prakticiraju sretni ljudi.

1. Druženjem do sreće

Najdugovječnije istraživanje o mentalnom i fizičkom zdravlju koju Univerzitet Harvard provodi još od 1938. godine, s ciljem otkrivanja uzroka koji vode zdravom i sretnom životu, potvrdila je snažnu povezanost između sreće i bliskih odnosa s prijateljima i porodicom.

Istraživanje je pokazalo da lične veze pozitivno djeluju na naše emocije i automatski podižu raspoloženje, dok ga izolacija kvari.

“Prijateljstva nas ne čine samo sretnima,ona štite naše tijelo od starenja”, kazao je voditelj istraživanja dr. Robert Waldinger.

“Briga o vlastitom tijelu je važna, a briga o bliskim odnosima također je oblik brige o sebi”, rekao je istaknuvši da je istraživanje pokazalo da ljude više usrećuju zdravi, bliski odnosi nego novac i slava.

2. Vježbanje je ključ zdravlja i boljeg raspoloženja

Redovna tjelovježba važna je za zdravlje krvožilnog sistema, ali i pomaže u smanjenju stresa, osjećaja tjeskobe i simptoma depresije te istovremeno jača samopoštovanje i sreću. Prema analizi o vježbanju i depresiji koju je proveo Cochrane, najutjecajniji medicinski pregled te vrste u svijetu, vježbanje ima veliki klinički učinak na depresiju.

Mnoga istraživanja dokazuju drevnu izreku “da u zdravom tijelu, stanuje zdrav um”. Uzročnici pozitivnog stila života, uključujući tjelovježbu, prehranu, izlaganje sunčevoj svjetlosti i spavanje, povezani su s poboljšanim mentalnim zdravljem i manjom učestalošću depresije i anksioznosti.

Kada govorimo o tjelovježbi, čak i mala količina tjelesne aktivnosti može učiniti razliku. Istraživanja su pokazala da vježbanje od samo 10 minuta popravlja raspoloženje, smanjuje stres i općenito poboljšava osjećaj blagostanja.

3. Vole provoditi vrijeme u prirodi

Nedostatak stresa mogao bi biti odlučujući faktor u ličom nivou sreće. Sretni ljudi i zato imaju rješenje. Oni znaju da boravak u prirodi smanjuje stres. I to nije jedini benefit: Američka udruga psihologa tvrdi da vrijeme provedeno u prirodi može ublažiti stres, ali i povećati osjećaj empatije i poboljšati raspon pažnje.

Jednostavno promatranje prirodnih krajolika od drveća i rijeka do planina može postići ovaj učinak. Ako vrijeme na otvorenom spojite s vježbanjem, dvostruko ćete profitirati.

4. Brinu o svom zdravlju

Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti, navode stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. To jako dobro znaju i sretni ljudi koji brinu o osjećaju vlastitog zdravlja.

Jednostavno izražavanje zahvalnosti može značajno poboljšati raspoloženje, a tome svjedoče rezultati istraživanja koje je otkrilo da prakticiranje zahvalnosti može imati značajan uticaj na osnaživanje osjećaja nade i sreće.

Zahvalnost se može naučiti. Dovoljno je svaki dan osvijestiti jednu stvar na kojoj ste zahvalni. Također, pokušajte istrenirati mozak da prepoznaje stvari koje zaslužuju vašu zahvalnost, poput spoznaje da u životu imate nekog ko vas istinski voli ili primjećivanja razdraganog komšiju koji vam je mahnuo na izlasku iz zgrade.

5. Volontiraju i vole pomagati

U knjizi “Give and Take: A Revolutionary Approach to Success” autora Adama Granta, profesora psihologije pri Univerzitetu Pennsylvania, navodi se da su volonteri jedni od najsretnijih ljudi na svijetu. Jedno istraživanje  obuhvaćeno u knjizi pokazalo je da volontiranje povećava sreću i samopoštovanje, dok su neke druge analize utvrdile da starije osobe koje volontiraju žive duže.

Pritom je važno imati na umu da se volontiranje mora se uklopiti u vaš život, a ne da vam postane još jedna obaveza u rasporedu. Ako volontiranje postane dodatno opterećenje, može dovesti do izgaranja i poništiti pozitivne učinke.

Dakle, pomaganje ima poticajni učinak samo ako je riječ o ugodnom, smislenom izboru, a ne o izboru iz dužnosti i obaveze. (Telegram.hr)