Mnogima je kriterij biranja proizvoda za njegu kože obećanje da je nekomedogen.

Šta to tačno znači? Je li to samo isprazna tvrdnja ili proizvod zaista može biti nekomedogen?

Šta znači pojam ‘komedogeno’?

Prije nego se pozabavimo tim pitanjem, potrebno je upoznati se sa samim pojmom komedogenosti, piše Novi list.

To nije nešto što se koristi u svakodnevnom govoru pa nije začudno da mnogi ne znaju o čemu se radi, no ako ste ljubitelj njege lica zasigurno ste ga u raspravama o kremama i ostalim proizvodima za njegu kože imali prilike čuti.

U svojoj osnovi, komedogeni sastojak je onaj koji ima veliku vjerovatnost začepljenja pora, što posljedično može dovesti do pojave prištića i mitesera.

Može li proizvod biti nekomedogen?

Koliko je određeni sastojak komedogen ili ne okvirno se definira prema rang listi.

Lista vjerovatnosti komedogenosti

0 – Nije vjerovatno da će čepiti pore

1 – Niska vjerovatnost

2 – Umjereno niska vjerovatnost

3 – Umjerena vjerovatnost

4 – Prilično visoka vjerovatnost

5 – Visoka vjerovatnost

Sastojci, odnosno proizvodi podijeljeni su u “komedogene” i “nekomedogene” kategorije, što je u konačnici, baš kao što je i u listi navedeno, ipak slučaj vjerovatnosti i toga kako će određena koža na sastojke reagovati.

To naposljetku ovisi o sastojcima u proizvodu, stoga ako neki proizvod nosi obećanje nekomedogenosti, to nije nešto čemu treba slijepo vjerovati, već služi kao okvirna smjernica za osobe kojima je koža sklona čepljenju pora.

Najbolja praksa je provjeriti sastojke. Primjerice, kokosovo ulje, veoma čest sastojak u proizvodima za njegu kože, rangira se sa 4 na ljestvici komedogenosti, što je prilično visoko, dok ulje sjemenki grožđa prema ljestvici nosi oznaku 1, što znači izrazito malu vjerovatnost komedogenosti.

Uz istraživanje sastojaka, hoće li proizvod biti za vašu kožu komedogen ili ne na kraju će pokazati praksa!