Da li ste znali da ljudi sa zelenim i plavim očima mogu više popiti i zato su češće alkoholičari, ali oni i bolje podnose bol te brže uče? Oni s tamnim očima imaju bržu motoriku i reflekse.
Naučnici s američkog Univerziteta Pittsburgh sproveli su istraživanje prema kojem žene s plavim ili zelenim očima bolje podnose bol i stres nego one sa smeđim ili očima boje lješnika.
U njihovoj studiji proučavali su trudnice i analizirali nivo boli i toleranciju na nju s obzirom na boju očiju. Smatraju kako žene sa svijetlim očima bolje podnose bol zbog određene genetske veze koja nije u potpunosti objašnjena.
– Boju očiju određuje od 12 do 13 različitih varijacija gena, pa se boja i prije rođenja može predvidjeti s tačnošću od 70 do 90 posto, kaže profesor biomolekularnih nauka, dr. Jari Louhelainen.
Oni s plavim i zelenim očima mogu i više popiti
Jedan od tih gena, nazvan NCX4 koji se povezuje s tamnijom bojom očiju, kontrolira različite proteine u organizmu poput pigmenta melanina. Isti taj melanin koji je povezan s tolerancijom na bol čini boju očiju tamnijom, pa smeđooki i crnooki češće razvijaju tzv. Dubin-Johnsonov sindrom. On uzrokuje nakupljanje smeđeg pigmenta u ćelijama jetre, a kao rezultat se javljaju bol i umor.
Prema istraživanju Univerziteta Atlanta na 12.000 ljudi, oni s plavim i zelenim očima u prosjeku piju više alkohola nego oni s tamnijima te su ponešto otporniji na njegov uticaj. Kako imaju manje negativnih posljedica pijenja, poput mučnina i mamurluka, ljudi sa svijetlijim očima češće postaju alkoholičari.
Smeđooki imaju brže reflekse
Melanin ne određuje samo boju očiju i kože, već služi i kao izolator električnih veza između moždanih ćelija. Što je više melanina u mozgu, to on učinkovitije, osjetljivije i brže radi, objavili su naučnici u časopisu “Osobine i individualne razlike”.
To ljudima s tamnijim očima daje svojevrsnu prednost u sportu, jer u prosjeku imaju brže reflekse te razvijenije perceptivne i motoričke sposobnosti.
Oni s plavim očima lakše uče
Prema studiji britanskog Univerziteta Edinburgh, studenti s tamnijim očima znatno brže rješavaju testove inteligencije koji su vremenski ograničeni, a u tome im pomaže njihova prednost u brzini razmišljanja. S druge strane, čini se kako sporije reakcije ljudi s plavim očima donose određenu stratešku prednost, pa su oni bolji u dugoročnom pamćenju i aktivnostima koji uključuju planiranje te sistematičan pregled naučenog.
Svi ljudi s plavim očima su u rodu
Plave su oči nastale kao novi nivo ljudske evolucije, kažu naučnici s danskog Univerziteta Kopenhagen. Oni tvrde da se genetska mutacija potrebna kako bi nastale plave oči slučajno dogodila negdje na obali Crnog Mora u razdoblju od prije 6.000 do 10.000 godina.
– Izvorno, svi smo imali tamne oči, a jedna od teorija nastanka svjetlijih očiju je pojava hladnijeg vremena i tamnijih oblaka. To je dovelo do nedostatka melanina, svjetlije kože i očiju, kaže genetičar Hans Eiberg.
Prema toj teoriji, svi ljudi s plavim očima su u rodu, tj. nastali su od jednog pojedinca s tom genetičkom mutacijom.
Boja očiju i dijabetes
Nasljedni tip šećerne bolesti, tzv. tip 1, znatno je češći kod ljudi sa svijetlim očima nego kod onih s tamnijima, pokazala je velika italijanska studija u kojoj su se analizirali zdravstveni podaci stanovništva Lazia i Sardinije. Prema njoj, u ukupnom broju oboljelih od dijabetesa tipa 1 čak je dvostruko više njih s plavim očima.
Boja diktira i ponašanje?
Još 1977. u časopisu “Journal od Social Psychology” objavljena je studija prema kojoj su ljudi s plavim očima tajanstveniji, tj. manje otvoreni u razgovoru s ljudima koje ne poznaju. To se posebno odnosi na odavanje privatnih informacija o sebi.
Njemački su naučnici 2006. otkrili da su djeca s plavim očima nešto poslušnija, kao i opreznija u iskušavanju novih stvari. U školama su tako djeca s tamnijim očima dominantnija, pa su češće predvodnici skupina. Jedno od objašnjenja za to je da se djecu sa svjetlijim očima doživljava nevinije, tj. više dječije, jer sve bebe naizgled imaju plave oči. (Kolektiv.me)
