Učionica, gdje se između ostalog rade testovi i druge provjere znanja možda nije prvo mjesto o kojem biste razmišljali kao o dosadnom okruženju, ali novo istraživanje sugeriše da je to zapravo vrlo dosadno mjesto za učenice i učenike, toliko da može djelovati i na rezultate testova.
Istraživanje, koje je sastavio tim predvođen istraživačima sa Univerziteta u Beču u Austriji, ispitala je 1.820 njemačkih učenika u dobi između 5. i 10. razreda. Ovo je prvi put da se dosada na testovima stvarno pomno proučava.
Statistička analiza rezultata ankete pokazala je da se dosada u toku testova javlja u značajnoj mjeri kod učenika. Visok nivo dosade tokom testova bila je vjerovatnija kada test nije imao ličnu važnost za učenice i učenike, a također je bila povezana s negativnim djelovanjem na rezultate testova, piše Science Alert.
Istraživači su predložili “obilje” hipoteza za ovu dosadu, sugerišući da dosada nastupa kada učenici imaju ili previše izazova (test je pretežak) ili premalo izazova (test je prelako), prenosi Tuzlanski.ba.
“Kako bi se izborili s dosadom na testovima, nastavnici trebaju pripremiti zadatke na način da se odnose na stvarnost učenika,” kaže obrazovni psiholog Thomas Götz sa Univerziteta u Beču.
“Osim toga, zadaci ne bi trebali biti premalo ili pretjerano zahtjevni,” dodaje on.
Teorija ide ovako: Ako učenici nemaju dovoljno izazova, ispunjavanje testa za njih je jednostavno, što onda dovodi do dosade, ali to ne utiče negativno na rezultate. Pretjerani izazovi kod učenika, s druge strane i težina zadataka također izazivaju dosadu, troše kognitivne resurse i tako dovode do nižih ocjena.
Ova povezanost između dosade i prevelikih ili premalih izazova već je prijavljena u učionici, a istraživači ohrabruju roditelje i skrbnike da razgovaraju sa svojom djecom o trenucima kada su im testovi ili obaveze u školi preteške ili prelake.
Istraživanje se poigrava s ranijim istraživanjima o onome što se naziva teorija kontrolne vrijednosti emocija postignuća – konkretno da učenici trebaju kontrolu (nad svojim akademskim uspjehom) i percepciju vrijednosti (osjećaj da je posao važan) kako bi pronašli motivaciju i izbjegli dosadu.
Postoji argument da dosada može biti korisna za nas kao ljudska bića, ne samo u njegovanju kreativnosti, ali to se ne bi trebalo događati u ispitnim okruženjima, posebno ako to znači da učenici dobijaju niže ocjene nego inače.
“Veliki broj istraživanja već pokazuje da dosada nema samo štetno djelovanje na učenje i izvedbu, već i na mentalno i fizičko zdravlje,” kaže Götz.
“Svojim radom sada proširujemo pogled na središnje područje u svakodnevnom školskom životu djece i adolescenata, a to su ispiti, testovi i kontrolni zadaci.”
Istraživanje je objavljeno u Journal of Educational Psychology.
