Sušenje veša zimi u zatvorenom prostoru podiže razinu vlage za do 30 posto. To nikako nije dobro za zdravlje ukućana koji udišu tu vlagu, kao i hemikalije od deterdženta te omekšivača koji u malim količinama isparavaju iz odjeće tokom sušenja.
Osim toga, pretjerana vlaga u zraku uzrokuje glavobolje i probleme s disanjem.
– Kako suhi zrak nije dobar za plućnu funkciju, tako nije ni previše vlage u zraku koji udišemo. Optimalna relativna vlažnost zraka koji udišemo treba biti između 45 i 60 posto, sve izvan tih granica uključuje adaptacijske mehanizme koji imaju svoje granice. Stoga prevelika vlažnost udahnutog zraka dovodi do promjena u našem organizmu u smislu smanjene koncentracije, pospanosti, promjena raspoloženja ali i pogoduje razvoju uzročnika bolesti dišnog sistema koje se razmnožavaju u vlažnoj sredini, kao što su gljivice, plijesni i slično – objasnila nam je Branislava Čilić dr.med., specijalist porodične medicine iz Zagreba.
Također, vlaga iz mokrog veša se kondenzira na hladnim površinama, poput zidova, a to je dobra podloga za razvoj plijesni čije sitne spore udisanjem mogu ući u tijelo i napraviti štetu, posebno kod ljudi koji su alergični ili boluju od astme. Plijesan i spore gljiva obično nisu vidljive ljudskom oku.
U normalnim situacijama, ljudi će kihati ili kašljati ako udahnu te spore jer se tako naš imunitet bori s njima. Međutim ako niste osjetljivi na plijesan, možda nikad nećete imati reakciju na nju. Astmatičari su osjetljivi na spore gljiva pa mogu najviše patiti, jer to pogoršava simptome bolesti.
Doktorica je navela koje se tegobe mogu javiti
– Tegobe su otežano disanje, zviždanje kod disanja, zaduha, slabost pa sve do težih situacija opasnih po zdravlje ako se ne liječi adekvatno. Naročito važno je za pacijente koji su imunokompromitirani, oni mogu imati ozbiljne komplikacije jer se ne mogu boriti protiv tih bolesti adekvatno. To su pacijenti na kemoterapiji, transplantirani pacijenti, pacijenti s autoimunom bolestima i drugi koji uzimaju kortikosteroide i druge imunosuprimirajuće lijekove, oni koji imaju druge plućne ali i srčane bolesti – dodala je ova liječnica.
– Sličan mehanizam poremećaja disanja i komplikacije vlage i toplog zraka srećemo za sparnih, vrućih ljetnih mjeseci kada savjetujemo hroničnim bolesnicima mirovanje, slojevito odijevanje, ne preveliko utopljavanje i zdrava prehrana, s razlikom što u zimskim mjesecima vlagu možemo izbjeći sušeći veš vani, u sušilicama ili prostorijama u kojima ne boravimo. Tu ne smijemo zaboraviti ni isparavanje kod kuhanja hrane. Prostorije u kojima boravimo moramo često, makar i kratko, provjetravati – savjetuje dr. Čilić.
Sušenje veša rashlađuje dom
Ako se veš suši na radijatoru to će, osim zdravlja ukućana, ometati i protok topline domom, odnosno smanjit će se efikasnost radijatora što u konačnici vodi pojačavanju grijanja te većim računima.
Također, i sama vlaga koja se isparava zrak čini hladnijim pa, iako je termostat na istoj temperaturi, u domu će biti hladnije nego inače. Osjetljiva odjeća koja se mokra stavlja na radijatore može se oštetiti, pucanjem elastinskih vlakana u njoj. (24sata.hr)
