Ponedjeljak, 21. Septembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Ako se neko ne može družiti s lakoćom s drugima, to ne znači nužno da je stidljiv

Oni sa socijalnom anksioznošću imaju tendenciju biti stidljiviji u odnosu na druge. No, nova istraživanja pokazuju da ovaj opći trend ima značajan faktor. Prema rezultatima postoji i značajan broj ‘tjeskobnih ekstroverta’

Socijalni anksiozni poremećaj često je, ali ujedno i heterogeno stanje. Socijalna anksioznost može se pojaviti u mnogo različitih oblika i može se opisati na bezbroj načina. Primjera radi, isprepletena je sa stidljivošću, ali neke osobe s ovim poremećajem mogu biti vrlo tjeskobne, a da nisu posebno stidljive, kaže Tomas Furmark, profesor psihologije sa Univerziteta Uppsala i autor istraživanja.

Procjenu ličnosti i anksioznosti proveli su kod 265 ljudi s dijagnozom socijalnog anksioznog poremećaja i 164 bez poremećaja. Istraživači su otkrili da su oni sa socijalnim anksioznim poremećajem imali tendenciju da imaju veće rezultate na neuroticizmu i znatno niže rezultate na ekstraverziji, otvorenosti i savjesnosti.

– Međutim, postojale su i značajne individualne razlike unutar onih koji su pripadali skupini sa socijalnim anksioznim poremećajem. Samo je jedna trećina pokazala da je ‘prototipski’ sramežljivi profil istovremeno vrlo tjeskoban i introvertan. Zapravo je najveća podskupina bila socijalno tjeskobna, a imala je gotovo normalan nivo ekstraverzije i visok nivou otvorenosti – rekao je Furmark i dodao da su zato identifikovali različite podskupine socijalnog anksioznog poremećaja koje su se razlikovale u osobinama ličnosti.

Istraživači su pronašli tri specifične socijalno anksiozne podskupine, a nazvali su ih Prototipska, Introvertno-Savjesna i Nestabilno-Otvorena.

Prototipska podskupina karakterizovala je visoka razina neurotičnosti i nizak nivo savjesnosti, ekstraverzije i otvorenosti. Podskupina Introvert-Savjesna imala je niže nivoe ekstraverzije.

Podskupina Nestabilno-Otvorena, koja je bila najveća, imala je visok nivo neurotičnosti, ali nivo otvorenosti koja je bila jednaka ili veća od onih bez socijalne anksioznosti.

– Na neki način te bi se osobe mogle opisati kao ‘tjeskobni ekstroverti’, iako njihov nivo ekstraverzije nije bila u potpunosti jednaka zdravoj ekstroverziji, rekli su istraživači.

Ali, i ovo istraživanje, kao i sva druga, uključuje neka ograničenja.

– Koristili smo medijske oglase i odabrali pojedince koji su se prijavili za naš istraživački projekat, stoga ne možemo sa sigurnošću reći jesu li rezultati reprezentativni za kliničke pacijente s poremećajem socijalne anksioznosti. Također, ne znamo jesu li odnosi između socijalnog anksioznog poremećaja i osobina ličnosti jednaki u različitim kulturama – objasnio je Furmark, a prenosi PsyPost. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje