Na današnji dan prije 33 godine teška bol i duboka tuga potresli su građane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Tog 4. maja umro je Josip Broz Tito. Neki se s radošću sjećaju vremena kada je on bio prvi čovjek zajedničke nam države, drugi ga osuđuju…

Podijeljena mišljenja

Međutim, svi se slažu u jednom – za vrijeme njegove vladavine najviše pažnje posvećivalo se radnicima i mladima, odnosno populaciji koja je danas, zapravo, najugroženija. Tog mišljenja je i Nijaz Skenderagić, član Udruženja poslodavaca BiH koji je istakao da će ga, iz današnje perspektive, po ovome građani najviše i pamtiti.

– Naravno, niz je drugih kvaliteta koje je to vrijeme i lider tog vremena donio u odnosu na danas. Obećavali su nam da ćemo jesti zlatnim kašikama, što se, nažalost, ne samo da nije obistinilo nego nas je unazadilo. To je jedan od razloga zbog kojih se Tita, ipak, svi rado sjećaju – naglasio je Skenderagić.

Dževad Kapetanović, vršilac dužnosti direktora Udruženja “Josip Broz Tito”, kazao nam je da za njega smrt ovog državnika predstavlja “rušenje zdrave, ljudske zajednice, gašenje i pljačkanje sedam velikih agroindustrijskih i metalurških kombinata”.

– Tu je došao kraj besplatnom liječenju, ljetovanju, zimovanju, studiranju… U to vrijeme nije bilo onih koji ne mogu školovati svoju djecu. Danas imamo dahije koje nas uništavaju i kompromitiraju u svijetu. Svakako, i u onom društvu bilo je truleži, ali ne kao danas. Nisam nostalgičan, ovo je samo vapaj za životom koji sam imao – pojasnio je Kapetanović.

Za publicistu Nedžada Latića Tito je bio jedna od najkontroverznijih figura u proteklom stoljeću.

Ponovljen genocid

– Kao Bošnjak, na Tita gledam samo s aspekta socijalne pravde koja je ostvarena u Jugoslaviji. Ostalo, s aspekta progona, torture, posebno imama, gledam negativno. Tito je mnogo više uzeo od muslimana nego što im je dao, posebno u vrijeme Pokreta nesvrstanih, kad je Jugoslavija bila preferirana na tržištima islamskih zemalja bogatih naftom. Recimo, svaki osmi Bošnjak ubijen je u Drugom svjetskom ratu, hiljade Bošnjakinja silovano, a niti jedno stratište muslimana nije obilježeno niti je bilo ikakva spomena o tome – zaključio je Latić, dodajući da je to bio i ostao glavni razlog što je svjetska javnost dozvolila da se nad Bošnjacima ponovi genocid.

Tito je preminuo u Kliničkom centru u Ljubljani 4. maja 1980. godine. Njegova sahrana okupila je mnoštvo političkih ličnosti, šefova država i vlada iz svih država svijeta.

BiH ima pravo na dio Titovog blaga

Kako je istraživački tim “Dnevnog avaza” pisao, naša zemlja ima pravo tražiti dio blaga Josipa Broza. Sudeći prema sadržaju Titovog trezora koji su objavili srbijanski mediji, BiH ima pravo tražiti svoj dio pronađene zaostavštine iz sefa koji je, prema naredbi srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, u Narodnoj banci Srbije nedavno otvoren.

Međutim, prema tvrdnjama Ministarstva finansija i trezora BiH, pri kojem djeluje i Sektor za poslove sukcesije bivše SFRJ i upravljanje imovinom BiH, naša zemlja još nije dobila zvaničnu obavijest od Srbije o sadržaju trezora Josipa Broza Tita. (Avaz)