Osuđeni ljekar na čelu bolnice. Esencijalna lista predmet trgovine. Djeca bez zdravstvenog osiguranja. Ministar u sukobu interesa.

Prije nego što je postao kantonalni ministar zdravlja, Elvis Bektić je više godina radio u gračaničkom Domu zdravlja, u timu Hitne medicinske pomoći. Kolege ga optužuju – kada je po propisima struke trebao hitno reagirati, Bektić je to često izbjegavao.

“Kad bi bio dežurni doktor, Bektić jednostavno nije želio da ustane da pregleda pacijenta. To su oni prijavljivali. U jednoj prijavi stoji da je bio na moru, a da se vodilo da je dežurni“, kaže Murisa Ustavdić, v.d. direktor JU Dom zdravlja Gračanica.

I kada je postao ministar, Bektić u Službi hitne medicinske pomoći želi da pokriva svoga prijatelja Muju Hadžića kojeg mimo zakonskih procedura želi da zaposli u tu službu.

“Dobila sam na privatni broj poziv od ministra Bektića – tražio je od mene da vozača dijalize Hodžić Muju, zvanog Kici, preraspodijelim na mjesto vozača Službe hitne medicinske pomoći. Ja sam to odbila. Ministar mi je rekao – ukoliko prebacim tog Muju kao vozača hitne medicinske pomoći, imat ćemo dobre relacije i da neću imati nikakvih problema. Ukoliko to ne uradim, slat će mi inspekcije“, navodi Ustavdić.

Ministar je ranije realizirao prijetnje. Prvo je poslao inspekciju, koja je utvrdila isto što je utvrdila i u ostalim domovima zdravlja – da se zaposlenici zapošljavaju stranačaki i bez konkursa. Potom je smijenjena direktorica Doma zdravlja Zehra Karahasanović, koja ga je pokušavala kazniti za njegov nerad u hitnoj službi. Nju je smijenio bez saglasnosti Upravnog odbora.

“Osam timova je do sada imala, u zadnje četiri godine osam timova, a u praksi četiri. Za ostala četiri sredstva su se trošila nenamjneski. Gdje su odlazila – to treba pitati nju, a utvrdit će Finansijska policija“, ističe Bektić.

Ustavdić, koja je naslijedila kolegicu, nije podlegla ministrovim pritiscima.

“Ima još mojih kolega koji su direktori javnih ustanova na kojie ministar vrši pritisak po pitanju zapošljavanja i postavljanja kadrova na određene pozicije. Međutim, oni se jednostavno boje da to iznesu“, tvrdi Ustavdić.

Ministar Bektić nije se samo zaustavio na gračaničkom Domu zdravlja. Zaveo je, kako kaže, red i u gračaničkoj bolnici “Mustafa Beganović”. Da bi za direktora bolnice doveo svog prijatelja i stranačkog kolegu Adema Aljića, ministar Bektić je promijenio zakon i bolnicu u Gračanicu prebacio u nadležnost kantona. Nakon toga je Aljića, predsjednika Općinskog odbora BPS-a Gračanica, ekspresno imenovao za direktora, bez obzira na to što je Aljić pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela nepružanje medicinske pomoći Sanji Klokić, koja je zbog Aljićeve greške ostala bez bebe. Umjesto da zbog ozbiljnih komplikacija, Sanja bude hitno prebačena na UKC u Tuzlu, Aljić ju je uputio na kućno liječenje.

“Sa tim nalazom CTG-a i ultrazvuka mi smo vraćeni, otpušteni kući. Poslije toga smo išli uzeli krevetac za buduće dijete“, priča Faruk Klokić, Sanjin suprug.

Umjesto nove radosti, naredni dan im donosi tragičnu vijest, da je beba tokom noći preminula.

“Popodne su bolovi krenuli, kada smo se javili u bolnicu, on je konstatovao na osnovu tog CTG-a da je beba umrla“, govori dalje Faruk.

Za ministra Bektića je normalno da gračaničku bolnicu vodi čovjek koji je pravosnažno osuđen za krivično djelo koje je počinio u toj zdravstvenoj ustanovi.

“To je jako ružno i nemoralno i nehumano na taj način ga dovoditi u vezu da je on počinio neko krivično djelo. Jednostavno se desila ljekarske greška u toku njegovog rada“, kaže Bektić.

“Šta sutra očekivati – odriješene su ruke drugim ljudima kada se nađu u sličnim pozicijama da mogu raditi šta hoće, jer ih sigurno neće stići zaslužene kazna“, naglašava Faruk.

Stranačkom logikom, ministar Bektić je pogurao i stranačkog kolegu i predsjednika Kantonalnog odbora BPS-a Mirsada Selimovića, kojeg je imenovao na poziciju predsjednika Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona. Selimović je, u ime Kantonalnog odbora, sam sebe predložio, dok je saglasnost dao ministar Bektić.

Bektić kaže kako do 2013. godine to jeste bio sukob interesa – poslije toga CIK nema te komisije koja bi to utvrđivala.

Prvi Selimovićev potez nakon što je postao predsjednik Upravnog odbora bilo je formiranje Komisije za lijekove. Dokument potvđuje da je Selimović sam sebe imenovao za člana Komisije za lijekove.

Slična situacija je i u kantonalnom Zavodu za javno zdravstvo, gdje je za člana Upravnog odbora ministar Bektić imenovao svoju svoju sestru Elviru Muhić. To za njega nije nepotizam: “Pa, moja sestra je zadnje četiri godine na birou rada. Apsolutno ne vidim tu nikakvog nepotizma. Ne vidim tu ništa sporno“.

Ministar Bektić ne vidi ništa sporno ni u drastičnom smanjenju esencijalne liste lijekova koja se kroji za ovdašnjeg mešetara na tržištu lijekovima Davuda Zahirovića, vlasnika farmaceutske kuće Zada. Esencijalnu listu je skratio za nekoliko stotina lijekova, pa će na izmijenjenoj Pozitivnoj listi dominirati lijekovi Zahirovićeve farmaceutske kuće.

“To su lijekovi za srce i krvni pritisak, gdje se najviše trošilo, oko 10 miliona maraka. Mi smo tu, gdje smo pravili najviše prometa, broj proizvoda ograničili. A član 9. Zakona o lijekovima FBiH kaže da trebamo štiti domaću farmaceutsku industriju“, naglašava Bektić.

Predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini TK-a Dževad Hadžić kaže kako oko tri stotine lijekova građani više neće moći potpuno besplatno da dobijaju – to je suprotno svim federalnim propisima u oblasti lijekova: “Omogućava se svima onima koji su ostali na toj esencijalnoj listi sa svojim lijekovima da između sebe podijele oko 35 miliona maraka”.

“U Zadi smo bili 2012. ili 2013. godine u jednoj službenoj posjeti u vrijeme mandata premijera Seada Čauševića, tad sam bio dio te delegacije. Nakon toga sastajao sam se sa Davudom Zahirovićem Neformalno, na sastancima širokog tipa“, izjavio je Selimović.

Da je Vladina esencijalana lista nezakonita i štetna za građane, potvrđuje i bivši kantonalni ministar zdravstva Alen Kamerić.

“Ako se želi uštjediti na esencijalnoj listi lijekova, mora se jasno reći svim građanima da će ta lista biti znatno manja – time se ide na uštrb naših građana. Ukoliko neko želi uštedjeti, mora skratiti esencijalnu listu – to nema zakonsko uporište, jer je federalna lista obavezna za sve kantone“, poručuje Kamerić.

Favoriziranje Zade za ministra Bektića i aktualnu Vladu nije sporno, kao ni činjenica da posluju sa Davudom Zahirovićem, čiji su svi bankovni računi, zbog višemilionskih poreskih dugovanja, blokirani. U njegovim pogonima godinama je bila smještena ilegalna spalionica lijekova zbog čega je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona vodilo istragu protiv Zahirovića. On je bio umiješan i u sumnjivu nabavku lijekova za UKC Tuzla, kada je utajeno nekoliko miliona maraka PDV-a. Mjere štednje ministar Bektić je primijenio i na 3.200 djece uzrasta od 6 do 15 godina koja, zbog teške socijalne situacije, ne idu u školu. Trajno će ostati bez obavezne zdravstvene zaštite, a Vlada će na njima uštedjeti oko 40 hiljada maraka. Treba napomenuti da će zdravstveni sistem u Tuzlanskom kantonu uskoro biti informatizovan. Softver u kojem će biti pohranjeni svi podaci registrovanih pacijenata bit će smješten u Zavodu zdravstvenog osiguranja, kojim upravlja Mirsad Selimović, dok će se o softveru brinuti njegov zet Salmir Avdibašić, za kojeg Selimović čuva tu poziciju.

(federalna.ba/foto:Oslobodjenje.ba)