“Mine, minska polja i neeksplodirana ubojita sredstva – jučer, danas, sutra”, naziv je okruglog stola upriličenog u Tuzli povodom 4. aprila – Međunarodnog dana borbe protiv mina.

Osim predstavnika Kantonalne i Federalne uprave civilne zaštite, učesnici stola bili su i predstavnici BHMAC -a, Oružanih snaga BiH i Norveške narodne pomoći. Između ostalog, predstavljen je novi sistem deminiranja, te rezultati deminiranja u Tuzlanskom kantonu.

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja s najvećim stepenom prisustva mina u Evropi i svijetu. Gotovo nijedno proljeće i jesen kao vrijeme intenzivnih poljoprivrednih radova, ubiranja ogrjeva i sekundarnih sirovina ne prođu bez vijesti o nekom poginulom ili ranjenom u minskoj nesreći, javlja Fena.

Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Zdenko Tadić kazao je da je do sada u Tuzlanskom kantonu od mina poginulo oko 200 stanovnika, te da je bilo 113 teško povrijeđenih. Također, dosad nije bilo smrtnog stradanja deminera.

Otvarajući okrugli sto povodom Međunarodnog dana borbe protiv mina, kantonalni premijer Bego Gutić zahvalio je svima koji su dali doprinos u ovom procesu te pozvao donatore, ali i medije da se snažnije uključe u rješavanje ove problematike.

Okrugli sto poslužio je za predstavljanje novog sistema deminiranja koji podrazumijeva zahvat velikih miniranih površina, a već su odrađena tri pilot projekta u općinama Čelić, Teočak i Gradačac. Iako BiH raspolaže materijalno tehničkim sredstvima i ljudstvom, problem ostaje nedostatak novca.

Šef Regionalnog ureda BHMAC-a u Tuzli Irfan Pehlić istakao je da deminiranje i dalje zavisi od donacija. Dodao je da prave listu svake godine zajedno s općinskim i kantonalnim koordinatorima te da će rezultate realizacije objaviti na kraju godine.

Također, kako je naveo, procijenjena sumnjiva površina u ovom kantonu je oko 90 kilometara kvadratnih.

Na okruglom stolu bilo je riječi i o uništavanju avio bombi na području FBiH gdje je za deset godina pronađeno njih 45 te pritom evakuisano do 10.000 građana. O kolikoj opasnosti se radi govori podatak da nisu još uklonjene ni sve iz prethodnih ratova te da avio bomba sadrži količinu eksploziva od 2500 mina.

– Čak i kad se riješimo mina, ostat će problem neeksplodiranih ubojiti sredstava, eksplozivnih sredstava u ilegalnom posjedu građana te viškovi naoružanja i s tim problemom ćemo se boriti najmanje još 50 godina – pojasnio je rukovodilac sektora za uništavanje NUS -a u FUCZ Sead Vrana.

Poseban aspekt je i krađa limenih tabli zarad prodaje a kojim su označena minska područja. Iz KUCZ podsjećaju da je to krivično djelo i apeluju na nesavjesne da svojim nemarom ne ugrožavaju svoje ali i tuđe živote.