U godinu dana u Federaciji BiH posvojeno je 29 djece, u hraniteljskim porodicama bilo je smješteno njih 221, a u ustanovama socijalne zaštite 741, pokazuju podaci Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Kako su u izjavi za Fenu rekli iz tog ministarstva, riječ je o podacima iz 2022. godine, a trenutno spremaju izvještaj za prošlu godinu.
Kako kažu, prema nepotpunim podacima s kojima raspolažu, a dobivenim od centara za socijalni rad, kao nadležnih organa starateljstva, u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini posvojeno je 29 djece.
Djeca su najčešće bila uzrasta od 0 do 10 godina, dvoje djece od 11 do 14 godina, a jedno uzrasta od 15 do 18 godina.
Upitani je li na području FBiH u posljednjih nekoliko godina bilo posvajanja djece iz inozemstva, kažu kako nemaju saznanja o postupcima posvojenja djece stranih državljana u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Smještaj u hraniteljsku porodicu
Kada je u pitanju hraniteljstvo, u 2022. godini zabilježeno je 316 hraniteljskih porodica, a 221 dijete bilo je smješteno u takvu porodicu.
Najviše hraniteljskih porodica bilo je u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Sarajevskom kantonu.
Smještaj u hraniteljsku porodicu reguliran je Zakonom o hraniteljstvu koji je u primjeni od marta 2018. godine. Predmetni Zakon je zasnovan na poštivanju najboljeg interesa djeteta, odnosno Konvencije o pravima djeteta, ističu iz Ministarstva.
Osnovna svrha ovog zakona jeste da se djeci koja su privremeno ili trajno lišena roditeljskog staranja omogući zaštita odnosno smještaj u porodično okruženje.
Zakonom su definirani principi hraniteljstva, pojam i vrste hraniteljstva, zatim uvjeti za obavljanje hraniteljstva, vrste i broj hranjenika, podobnost za obavljanje hraniteljstva, ugovor o hraniteljstvu, hraniteljska naknada i naknada za izdržavanje hranjenika, obaveze, odgovornosti i prava hranitelja i centra za socijalni rad, prava i obaveze hranjenika, osposobljavanje i edukacija, registar i evidencija podataka, upravni nadzor, druga pitanja iz oblasti hraniteljstva.
Na području Kantona Sarajevo trenutačno je u hraniteljskim obiteljima na smještaju 100 djece, registrirana je 91 hraniteljska porodica, a kako kaže direktor JU “Kantonalni centar za socijalni rad” Mahir Delić taj je broj u stalnom porastu, s obzirom na porast broja zahtjeva za bavljenje hraniteljstvom i broj provedenih edukacija hraniteljskih porodica.
On je ranije u razgovoru za Fenu rekao da mjesečna naknada hranitelju koji obavlja tradicionalno hraniteljstvo, po jednom hranjeniku iznosi 172 KM i uvećava se za 15 posto za svakog narednog hranjenika, a naknada za izdržavanje hranjenika za tradicionalno hraniteljstvo 334,20 KM, što ukupno iznosi 506,20 KM.
Mjesečna naknada hranitelju koji obavlja specijalizirano hraniteljstvo iznosi 334,20 KM i uvećava se za 20 posto za svakog narednog hranjenika, a naknada za izdržavanje hranjenika za specijalizirano hraniteljstvo iznosi 557,00 KM, što ukupno iznosi 891,20 KM.
Djeca u domovima
U ustanovama socijalne zaštite na području FBiH, po podacima Ministarstva, smješteno je 741 dijete, i to najviše u Sarajevskom, Tuzlanskom i Kantonu Središnja Bosne.
Smještaj u ustanovu socijalne zaštite mogu ostvariti djeca i odrasle osobe kojima je potrebna stalna briga i pomoć u zadovoljavanju njihovih životnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u vlastitoj ili drugoj porodici ili na drugi način.
Ustanove socijalne zaštite u Federaciji BiH pružaju usluge kojima se u cjelini ili djelomično zadovoljavaju socijalne i druge potrebe korisnika socijalne zaštite. Osnivaju se radi zbrinjavanja određenih kategorija korisnika socijalne zaštite i obavljanja stručnih i drugih poslova socijalne zaštite, pojašnjavaju iz spomenutog ministarstva pa dodaju da je rad ustanova javan, ali se može isključiti u pojedinim slučajevima, kada je to utvrđeno propisima o porodičnim odnosima i krivičnom postupku.
Postupak i uslovi za ostvarivanje prava na smještaj u ustanovu socijalne zaštite uređuju se kantonalnim propisima i različito se rješava od kantona do kantona u skladu s mogućnostima.
Financiranje je mješovitog tipa, a osigurava se iz sredstava korisnika, roditelja, staratelja, usvojitelja ili člana porodice koji ima zakonsku obavezu izdržavanja, a ako za to nema uslova, sredstva se osiguravaju iz kantonalnog ili općinskog budžeta.
