Popis stanovništva pokazao je pad nataliteta. Statistika kaže da svaki šesti par u BiH ne može dobiti potomstvo. Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji nema na državnom nivou. Slična situacija i na entitetskim nivoima. Ipak, dok Republika Srpska finansira dva postupka, u Federaciji pacijenti uglavnom sami snose sve troškove liječenja i vantjelesne oplodnje, mada i je i to različito definisano od kantona do kantona.

Selma Prolić osam godina čekala je da postane majka. Toliko je trajala borba sa bračnim sterilitetom. Vantjelesna oplodnja bila je jedina nada.

«Prepušteni ste sami sebi. I samo čekate hoće li taj postupak uspjeti ili neće. Mi smo imali sreću – uspjeli smo iz trećeg pokušaja vantjelesene oplodnje, u privatnoj klinici. Ukupno nas je to koštalo 11 i po hiljada maraka», priča ona.

Nermin Aganović ima 37 godina. Iza njega je uspješna borba sa karcinomom, a posljednju godinu sa suprugom bije i ovu bitku. Za sada bezuspješno i sve na kredit.

Objašnjava kako je cijena procedure 4.000 i lijekova oko 2.000 maraka, i to ako sve bude kako treba. Dodaje kako je nakon kupovine dodatnih lijekova to sve koštalo oko od 7 i po hiljada maraka – i da je država pomogla sa nekih 200 maraka.

Na pomoć iz budžeta brojni parovi ne mogu računati. Finansijska podrška u Federaciji, za razliku od RS-a i država okruženja, izostaje. Pokušaja da se to promijeni u Parlamentu bilo je više. Posljednji, da se u dnevni red uvrsti SDP-ov prijedlog Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutoj oplodnji – nije naišao na podršku. Lista glasanja kazuje o podijeljenim stavovima zastupnika u klubovima SDA i SBB-a. Biti suzdržan isto je i biti protiv, kažu iz SDP-a. Odustati neće, javlja Federalna.ba.

«Jedino izričito protiv su bili HDZ-ovi zastupnici, koji su to pravdali vjerskim i religijskim razlozima. Međutim, ko kome daje za pravo da u ime cjelokupne populacije određuje šta je prihvatljivo i šta nije, pa čak i sa vjerskog ili religijskog aspketa? U konačnici, svaka osoba ili pojedinac opet će odlučivati hoće li ići u tu proceduru i hoće li korisiti pogodnosti zakona ili ne», kaže Damir Mašić, zastupnik u Parlamentu.

O razlozima neopredjeljenosti u Klubu SDA ne preciziraju. Kažu, podržat će zakon, ali Vladin.

«Zakon ne treba i ne može donositi niti predlagati nijedna politička partija niti pojedinac. Ovaj zakon treba da uradi resorno ministarstvo i Vlada uz angažman najkvalitetnijih stručnjaka i da se to uredi uredi na način kako su uredile sve evropske zemlje», ističe predsjednik parlamentarnog Kluba SDA Ismet Osmanović.

Struka upozorava – sve je veći sterilitet, a natalitet u padu, a zakon je neophodan.

Načelnik zeničkog Centra za humanu reprodukciju Ermin Čehić tvrdi da 16-17 posto parova u fertilnoj dobi treba medicinski potpomognutu trudnoću.

Pravo na zasnivanje porodice jedno je od osnovnih Ustavom zagarantovanih prava u BiH. Hoće li ono ostati samo na papiru ili će politička preračunavanja u izbornoj godini prevladati, odgovor ćemo saznati već naredne sedmice.