Planinarski i turistički vodič Braco Babić, na Međunarodni dan planina, ukazao je na ljepotu, ali i potrebu zaštite planina u Bosni i Hercegovini, precizirajući da obiluju rudnim i šumskim bogatstvom, čistim izvorima vode, te raznolikim biljnim i životinjskim svijetom.
Babić kaže da je Bosna i Hercegovina planinska zemlja, jer 42 posto njene teritorije pokrivaju planine.
Kako je upozorio, o njihovim narušenim prirodnim vrijednostima malo je poznato u javnosti. Posljednje dvije decenije najveći problem predstavlja neumjerena i nekontrolirana sječa šume, zagađenje izvorišta pitke vode i uništavanje biljnog i životinjskog svijeta.
“Planinari apeliraju, upozoravaju i mole nadležne institucije svih nivoa da spriječe brutalnu sječu šuma uslijed čega su nastale ogromne štete po okoliš, ali se niko od vlasti ne brine o tome. Profit od sječe šume je izgleda najvažiji. U bližoj budućnosti, možemo ostati bez dovoljnih količina pitke vode. Poznato je da šuma zadrži velike količine vode, nastale od padavina kiša i topljenjem snijega, i time sprječava nastanak poplava. To je veoma važno jer je naša zemlja pretrpjela nekoliko velikih poplava, koje su izazvale ogromne materijalne štete i ugrozile život stanovništvu”, rekao je Babić.
Prema njegovim riječima, malo je planina u svijetu koje se mogu usporediti s ljepotom planina u Bosni i Hercegovini. Zato ih, kako je istaknuo, moramo sačuvati za buduća pokoljenja.
Na Međunarodni dan planina, Babić ističe da gotovo milijarda ljudi živi u planinskim područjima, a više od polovine ljudske populacije ovisi o planinama, crpeći iz njih vodu, hranu i čistu energiju.
Ipak, kako je upozorio, planine su ugrožene klimatskim promjenama, degradacijom zemljišta, eksploatacijom i prirodnim katastrofama, s potencijalno dalekosežnim i razornim posljedicama, kako za planinske zajednice tako i za ostatak svijeta.
“Upravo je zato Međunarodni dan planina prilika za podizanje svijesti o važnosti planina za život ljudi, ali i općenito za život čitavog živog svijeta na našoj planeti”, naglasio je Babić.
Planine pokrivaju oko 22 posto površine zemlje i imaju ključnu ulogu u usmjeravanju svijeta prema održivom gospodarskom rastu. Planine čine 56 posto svih rezervata biosfere. U planinama živi 15 posto svjetske populacije. Starosjedilačke populacije, koje žive u planinama imaju jedinstvena znanja, tradicije i kulturne običaje. Planinski turizam čini 15 do 20 posto globalne turističke industrije.
Međunarodni dan planina proglasila je Opća skupština UN-a, nakon što su tokom Međunarodne godine planina 2002. brojni stručnjaci ukazali na potrebu stalnog osvješćivanja svjetskog stanovništva o golemom značenju planina i nužnosti održivog razvoja koji omogućava njihovo očuvanje. Ove godine tema Međunarodnog dana planina je obnavljanje planinskih ekosustava.
Povodom Međunarodnog dana planina 2023. godine, Ujedinjeni narodi ističu da su planine prirodni dragulji koje bismo trebali čuvati. Planine daju slatku vodu za svakodnevni život polovine čovječanstva, pomažu u održavanju poljoprivredne proizvodnje i opskrbe čistom energijom i lijekovima.
Nažalost, planine su pod prijetnjom klimatskih promjena, prekomjernog iskorištavanja i kontaminacije, povećavajući rizik za ljude i planet.
Međunarodni dan planina 2023. pod naslovom “Obnova planinskih ekosustava” prilika je za povećanje svijesti o važnosti planinskih ekosustava i pozivanje na rješenja temeljena na prirodi, najbolje prakse i ulaganja koja grade otpornost, smanjuju ranjivost i povećavaju sposobnost planina da se prilagode prijetnjama i ekstremnim klimatskim događajima.
