Kada riječ “rajsko” postane povezana s nečim, odmah nas obuzme osjećaj posebne ljepote, očaravajuće atmosfere koja oduzima dah i pruža izuzetno iskustvo odmora ne samo za oči, već i za dušu. Upravo takvu magiju donosi jezero Bašigovci, koje s ponosom opravdava svoj drugi naziv – Rajsko jezero.
Ovo jezero, nastalo 1984. godine nakon obustave eksploatacije rude uglja, predstavlja pravo blago veličine oko 400 metara u dužinu i 350 metara u širinu. Jezerska voda, snabdijevana iz podzemnih izvora nosi epitet izuzetno čiste vode uz minimalno prisustvo zagađivača.
Tako čisto jezero savršen je dom raznovrsnih ribljih vrsta, uključujući štuku, soma, deveriku, šarana, babušku, linjaka, koštru, crvenperku i druge sitnije ribe. Čak su i slatkovodne meduze pronašle svoje mjesto u ovom čarobnom jezeru. Za ljubitelje ribolova, Bašigovačko jezero pruža izazov i uživanje, zabilježavajući značajne ulove u prošlosti poput štuke teške 4 kg, deverike od 1,5 kg i soma od čak 7 kg.
Osim ribolova, u ljetnim mjesecima ovo jezero postaje epicentar rekreacije i uživanja na plaži. Sa uređenom obalom omogućava posjetiteljima ne samo uživanje u šetnjama i svježem zraku već i bavljenje raznim sportsko-rekreativnim aktivnostima poput odbojke, fudbala, roštiljanja i piknika.
Ljepota ovog jezera je istaknuta tokom svih godišnjih doba, pa tako se brojni posjetitelji odlučuju i na šetnju u zimskim mjesecima.
“Volimo doći ovdje i prošetati, uživati u čistom zraku i pogledu. Za djecu, ali i one koji imaju kućne ljubimce, ovo je idealna lokacija”, kažu posjetitelji koje smo sreli.
Rajsko jezero i čuvari historije
Odmah pored Rajskog jezera nalazi se i nekropola stećaka koja dodatno kulturno i historijski obogaćuje ponudu ovog mjesta. Prema zvaničnim historijskim podacima, stećci formirane nekropole u Bašigovcima pripadaju razdoblju razvijenog srednjeg vijeka. Iako precizno datiranje ovih stećaka nije moguće, procjenjuje se da datiraju između sredine 12. i sredine 16. stoljeća. Riječ je o vremenu postojanja Srednjovjekovne bosanske države, kada je praksa podizanja karakterističnih nadgrobnih spomenika, poput stećaka, bila uobičajena.
Gledajući nekropolu stećaka na Rajskom jezeru u Bašigovcima, važno je naglasiti da se radi o stećcima koji su premješteni s njihovog autentičnog lokaliteta na današnju nekropolu, formiranu tokom ljeta 2012. godine. Ovi spomenici potiču s dvije prethodne nekropole koje su se nalazile na području današnjeg grada Živinica. Ukupno 15 stećaka premješteno je sa nekropole Mramorje II u Topličkom polju, dok je 14 stećaka došlo s područja pored magistralnog puta Živinice-Banovići, u naselju Višća.
Osnovni cilj prelokacije stećaka bio je zaštita ovih vrijednih spomenika od dalje devastacije i nestanka. Slika stećaka pored samog jezera, zelenila i prirode malo koga može ostaviti ravnodušnim.
Lokalna posvećenost i doprinos očuvanju Jezera Bašigovci
Lokalci su prepoznali potencijal ovog jezera i njegove okoline te posljednjih nekoliko godina vrijedno rade kako bi Rajsko jezero postal jedno od najposjećenijih mjesta u Tuzlanskom kantonu. Posebno se tu ističu članovi Kajak Kanu kluba Bašibegovci. Vidljive promjene na području Rajskog jezera, uključujući uklanjanje korova, košenje travnatih površina, eliminaciju vodenih algi i bilja, čišćenje otpada te postavljanje novih klupa i banera s upozorenjima, rezultat su nesebičnih napora članova Kajak kluba. Njihova posvećenost očuvanju ljepote jezera izraz je ljubavi prema prirodi i želje da posjetiteljima pruže nezaboravno iskustvo u oazi mira koju jezero pruža.
“Nadamo se da će naši gosti prepoznati trud koji se neprestano ulaže u obnavljanje postojećih i dodavanje novih sadržaja, ali i da će se prema istima odnositi domaćinski, te čuvati sve što vide.’’, kažu za Tuzlanski.ba iz Kajak Kanu kluba Bašibegovci koji su dobili dozvolu i za vožnju kanua po ovom jezeru, a ova aktivnost je dostupna i posjetiteljima.
U godinama koje dolaze, očekuje se daljnji rast turističkog potencijala Jezera Bašigovci za koje, u konačnici, možemo kazati da je mjesto gdje se prošlost susreće s sadašnjošću, stvarajući harmoničan spoj između kulturnog naslijeđa, prirodne ljepote i čovjeka.
