Ponedjeljak, 24. Januara 2022.
Tuzlanski.ba logo

Sve je više gladnih: Kuhinje nemaju kapacitete za pripremu dovoljne količine hrane

Preuzmite sliku

Broj korisnika narodnih kuhinja u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu, a da će svako biti nahranjen, sve je neizvjesnije. Prema zvaničnim podacima, u BiH se u kuhinjama trenutno hrani oko 14 hiljada osoba, od čega se u kuhinjama Merhameta hrani oko osam hiljada građana.

Kriška hljeba

Upravo je Merhametova narodna kuhinja Imaret u Tuzli najveća narodna u cijeloj BiH. Sa 2.400 obroka dnevno, ona je oaza za gladne, kojih je sve više. Uglavnom se radi o osobama između 60 i 65 godina, koje u nekadašnji Express restoran u centru Tuzle dolaze svaki dan u podne.

Među njima je i 63-godišnja Sija Smajlović iz Srebrenice. U Tuzlu je došla 1995, a danas živi od 170 KM, koje dobija kao boračku naknadu zbog poginulog sina.

– Da ne dolazim u ovu kuhinju, ja ne bih imala šta da jedem. Ovo mi je sve. Sina sam izgubila u ratu, a sad imam penziju od 170 maraka. Od nje kupim lijekove, platim smještaj, platim struju i vodu. Nakon svega toga, ništa ne ostaje. Obroci su dobri, dovoljna je nekad i kriška hljeba, kazala nam je Smajlović.

Iz naselja Svatovac, na području Lukavca, imali smo jako puno poziva, bila je velika potreba i sada tamo dijelimo 100 obroka dnevno.

Ova kuhinja iz godine u godinu ima sve veći broj korisnika. Prije nepune dvije sedmice u kuhinju se prijavilo deset novih korisnika, a sa otvaranjem novih punktova, izvjesnije je i da će doći do povećanja korisnika.

– Trenutno imamo 19 punktova u Tuzli, Kalesiji, Gračanici i Lukavcu. Novi punkt smo prošle sedmice otvorili u naselju Svatovac, na području Lukavca. Tu smo imali jako puno poziva, zaista je velika potreba, i sad tamo imamo 100 obroka dnevno, s tim da će ih biti i više. Uskoro planiramo otvoriti punkt u još jednom naselju, pa očekujemo novo povećanje korisnika, kazala nam je direktorica Regionalnog odbora Merhamet Tuzla Mensura Husanović.

  • Broj korisnika je povećan u gotovo svakoj narodnoj kuhinji. Prema informacijama iz sarajevskog Merhameta, i u glavnom gradu je sve više gladnih, ali šest sarajevskih javnih kuhinja trenutno zadovoljava potrebe svojih korisnika. Uz povećanje broja korisnika, sve veće cijene prehrambenih proizvoda i sirovina dodatno otežavaju rad narodnih kuhinja.

    – Sve više je korisnika. Mi sada radimo reviziju prijavljenih, ali ne očekujemo da će tu biti znatnih smanjenja. Ono što nam trenutno predstavlja problem jeste porast cijena namirnica. Iako mi hranu dobijamo iz robnih rezervi Kantona Sarajevo, osjetan je ovaj problem, jer često pripremamo i pakete za neke korisnike, pakujemo voće ili neke druge namirnice. Trenutno prehranjujemo oko 900 korisnika, ispričao nam je direktor RO Merhamet Sarajevo Munib Bujak.

    Članovi sarajevskog Merhameta dijele pakete i po domovima

    Kuhinja koja ima najviše problema je lukavačka, takozvana dječija kuhinja. Osnovana prije šest godina s namjerom da priprema hranu za djecu iz socijalno ugroženih porodica, danas hrani sve gladne, od djece do starih. Međutim, već duže ne mogu nahraniti sve koji im se jave.

    – Mi imamo listu čekanja, jer jednostavno nemamo sredstava da skuhamo onoliko obroka koliko imamo gladnih. Obroke pravimo od donacija, nismo ni na jednom budžetu, a sredstava je sve manje. Pravimo više od 300 obroka dnevno, svaki je s mesom, ali pitanje je koliko ćemo i to uspeti održati, rekla nam je Selma Zukić, predsjednica Udruženja altruista, koje vodi kuhinju u Lukavcu.

    Vlast ZDK-a nas finansira sa 20 posto, dok 80 posto novca dobijemo iz donacija. Sve to nije dovoljno, kaže Kliko.

    Primjetan je i porast broja korisnika u narodnoj kuhinji zeničkog Merhameta, koji priprema oko 600 obroka za Zenicu, Kakanj i Brezu. Kako nam govori direktorica tamošnjeg Merhameta Zijada Kliko, sve više je korisnika u Zenici, a poseban porast za hranom vlada u selima.

    Dan bez vode

    – Imamo sve više poziva ljudi iz Zenice, ali i iz ruralnih predjela, što dosad nije bio slučaj. U ovom trenutku mi ne možemo odgovoriti na potrebe svih. Ljudima iz ruralnih sredina možemo pripremiti pakete, jer nemamo mogućnost dijeliti obroke. Imamo mnogo problema, jer kantonalna vlast nas finansira sa 20 posto, dok 80 posto novca dobijemo iz donacija. Sve to nije dovoljno da pokrijemo velika dugovanja za režije, za nabavku hljeba, za usluge instituta koji nam provjerava hranu i druge troškove, kazala nam je Kliko.

    Slične probleme je ranije imala i Narodna kuhinja Imaret u Tuzli, ali su nedavno uz pomoć stranih donatora opremili vlastitu pekaru, te im je za pripremu hljeba dovoljno samo brašno. Koliko pekara znači, govori i jedan problem na koji su nedavno naišli.

    – Jedan dan nismo imali vode i morali smo naručiti hljeb. To nas je koštalo 1.000 KM. Problema ima, ali ih rješavamo. Uputili smo i apel fizičkim i pravnim licima za donacije prehrambenih artikala, a posebno brašna kao temeljne namirnice, dodala je Husanović.

    Sve kuhinje se suočavaju sa istim problemima. Gotovo svaka od 41 kuhinje Merhameta ima povećan broj korisnika u posljednjih nekoliko mjeseci. U Mostaru Crveni križ FBiH priprema oko 400 obroka, u Sarajevu njihova kuhinja hrani 1.100 ljudi, dok Crveni krst RS-a osigurava 1.201 obrok za svoje korisnike u Banjoj Luci, Bijeljini, Bileći, Vlasenici, Doboju, Tesliću i Trebinju. (Oslobođenje)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje