U Biblioteci “Lukavac” u Lukavcu kod Tuzle do kraja ovog mjeseca moguće je pogledati izložbu starih kuća sjevero-istočne Bosne, koje su svjedoci kulturno-historijskog i graditeljskog naslijeđa ovog područja unazad nekoliko vijekova, javlja Anadolu Agency (AA).
“Učenici Građevinsko-geodetske škole iz Tuzle napravili su makete tradicionalnih kuća, koje se nalaze na prvobitnim lokacijama, a neke od njih i danas su u upotrebi i u njima se živi. Izloženim radovima Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona nastoji skrenuti pažnju na vrijednost ovih objekata, koji su dio našeg identiteta. Inače, kuća, odnosno konak porodice Suljagić iz Špionice kod Srebrenika i kuća Mare Popović u Gračanici imaju status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine”, izjavio je za AA Semir Hadžimusić, uposlenik Zavoda.
Kuća Suljagića sa pratećim objektima, objašnjava Hadžimusić, pripada tzv. seoskoj čardakliji, a sačuvala je svoju autentičnost, dok je 1840. godine kuću Mare Popović izgradio njen svekar, a skeletna konstrukcija objekta je drvena.
“U toku je postupak za proglašenje nacionalnim spomenikom kuće porodice Čamdžić iz Puračića kod Lukavca. Ova kuća baštini višestoljetnu tradiciju. Nema tačnih podataka o datumu gradnje, ali se zna da je pravljena između kraja 16. i 18. stoljeća. Građena je tako da u krovu ima čardak, što se naziva ‘čardak među rogovima’. Također, izložbom su obuhvaćene i kuće porodica Junuzović iz Banovića, Kabarić iz Živinica, Muhić iz Kladnja, Smajlović iz Srebrenika, Hadžić iz Doboj Istoka, Bugilović iz Gornje Tuzle i Gradaščević iz Gradačca. Riječ je o privatnim objektima, u čije se održavanje ulaže mnogo truda i novca”, rekao je Hadžimusić.
Sve kuće, osim kuće Gradaščevića, pripadaju seoskom tipu bosanske kuće, a zajedničko im je da su sve pokrivene drvenom šindrom ili tzv. “biber crijepom-kopitarom”. Zidovi su od kamena, blatnog maltera, čerpića, zemlje ili drveta.
“U kući Gradaščevića 1802. godine rođen je Husein-kapetan Gradaščević, a danas u njoj živi potomak ove porodice. Pravio ju je Osman Gradaščević, a osim njenih gabarita, na ekonomski status porodice ukazuje nam debljina zidova i opremljenost soba. Ovaj se objekt trenutno nalazi na listi peticija za proglašenje nacionalnim spomenikom”, priča sagovornik AA i dodaje da je na izložbi, koja je predstavljena i u Tuzli prošle godine, radila diplomirana arhitektica Tijana Veljković, koja je trenutno u Istanbulu, gdje je nastavila školovanje. (Tuzlanski.ba)
