Bili to rimski mozaici iz Butmira, bogatstvo sefardske historije u BiH, austrougarska arhitektura širom zemlje u spoju stilova centralne i jugoistočne Evrope ili pak savremeniji mural bh. umjetnika Rikarda Druškića u srcu Brisela, Bosna i Hercegovina je unazad vijekovima neosporno dio evropske kulturne baštine. Sada je vrijeme da se osigura da postane i dijelom Evropske unije.
Navedeno je to u zajedničkoj kolumni šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH ambasadora Johanna Sattlera, ambasadorice Kraljevine Španije u BiH Maríje Terese Lizaranzu Perinat i otpravnika poslova Ambasade Belgije u BiH Benjamina Sturtewagena.
Oni navode da je prošlosedmična odluka Evropskog vijeća da preporuči otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo značajna. Zaključci Evropskog vijeća obavezujuće su riječi 27 šefova država i vlada zemalja članica EU. Odluka Evropskog vijeća je obećanje da će pristupni pregovori biti otvoreni, kada BiH uradi svoj dio posla.
– Svi u BiH treba da znaju da postoji apsolutna saglasnost svih 27 zemalja članica oko principa da ova zemlja treba da se pridruži Evropskoj uniji. Oni koji tvrde da je ova ili ona država protiv ulaska Bosne i Hercegovine u EU apsolutno su u krivu. EU je utemeljena kao mirovni projekat, a ulazak BiH u EU bio bi izuzetno značajan i ključan trenutak za evropski projekat – navodi se u kolumni.
Dodaje se da su neslaganja u stavovima zemalja članica po pitanju Bosne i Hercegovine – izražena u javno dostupnim istupima i dokumentima – više stvar taktike. Jedni tvrde da je ohrabrenje efikasnije, dok se drugi zalažu za stroži pristup u postizanju reformi. Takva se debata vodi i unutar BiH, “gdje jedni optužuju Evropsku uniju da nije dovoljno stroga, dok nas drugi optužuju za previsoke kriterije”.
U zajedničkoj kolumni se ističe kako je važno i da nema izmjena u standardima koje BiH mora ispuniti. Geopolitičke promjene jesu natjerale EU da strateški i fleksibilnije razmišlja kako potaknuti zemlje s aspiracijama ka članstvu, ali i dalje ostaje obaveza preuzimanja desetina hiljada zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo prije nego bilo koja zemlja postane članica.
– Dakle, tu su dvije konstante. Jedna je nedvosmislena podrška Evropske unije za BiH unutar EU. Druga je nepromjenjiva činjenica da članstvo u EU dolazi sa standardima i obavezama koje će BiH morati ispuniti. Evropsko vijeće je zatražilo da Komisija ponovo dostavi izvještaj za BiH do marta s osvrtom na to da li je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo kako bi pregovori bili otvoreni. Stoga su sedmice pred nama ključne – navode šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler, ambasadorica Kraljevine Španije u BiH Maríja Teresa Lizaranzu Perinat i otpravnik poslova Ambasade Belgije u BiH Benjamin Sturtewagen.
Napominju da Evropska komisija u svojim izvještajima primjenjuje uravnotežen, objektivan i sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir mnoge faktore. Stoga je nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora ako BiH uradi a, b i c. Jednako tako je jasno da će usvajanje važnih reformi u narednih nekoliko sedmica pomoći Bosni i Hercegovini kao argument u prilog otvaranju pristupnih pregovora, a neki drugi, pak, odmoći.
– Usvajanjem Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i zakonodavstva o elektronskim potpisima u skladu sa evropskim i međunarodnim standardim osnažila bi se borba protiv korupcije, izgradila veća pravna sigurnost, unaprijedila poslovna klima i dali dobri argumenti da BiH zaista napreduje na realizaciji 14 ključnih prioriteta.
S druge strane, nazadovanje po pitanju temeljnih sloboda će oslabiti poziciju BiH. Snažno smo pozvali vlasti Republike Srpske da povuku nacrt zakona o tzv. stranim agentima.
Prije dvije godine bilo je nezamislivo da BiH dobije kandidatski status za punopravno članstvo u EU, a potom i uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora – navodi se u zajedničkoj kolumni.
Podsjeća se da je u nešto više od dvije godine predsjednica Komisije Ursula von der Leyen tri puta posjetila Bosnu i Hercegovinu. Na posljednjem Evropskom vijeću odobren je Plan rasta za zapadni Balkan kojim su za region dodijeljene nove dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kredita i to pored već postojećeg Ekonomskog i investicionog plana (EIP) za zapadni Balkan koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi eura i potakao 20 milijardi eura drugih investicija. Evropska komisija je samo prošlog četvrtka, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini vrijedne 63,6 miliona eura, na Vlašiću i u Poklečanima. Sredstva iz Paketa energetske podrške vrijednog 70 miliona eura pomoći za ugrožene porodice u BiH već je stigao u domaćinstva u Republici Srpskoj, dok će u Federaciji BiH novac biti isplaćen u narednim sedmicama.
– Oni koji tvrde da EU nije zainteresirana da Bosna i Hercegovina bude članica, trebali bi još jednom pogledati novac, energiju i vrijeme koje EU ulaže u podršku ovoj zemlji na njenom putu da postane članica EU. Ali ne možemo mi željeti više od domaćih političkih lidera da Bosna i Hercegovina postane članica EU. Narednih nekoliko sedmica treba dobro iskoristiti – poručili su u zajedničkoj kolumni Sattler, Lizaranzu Perinat i Sturtewagen.
